Les États-Unis et le Rwanda génocidaire (entretien avec Titi Palé, auteur du livre).

Publié le par veritas

L’ivoirienne Titi Pale est titulaire de deux doctorats dont un en anthropologie sociale, obtenu depuis le 02 février 2016 à l’Université de Paris 8. Ayant déjà à son actif plusieurs ouvrages, elle vient de publier à l’Harmattan-Paris, dans la Collection Afriques en mutations, dirigée par Ange Bergson Lendja Ngnemzué, PhD, HDR, « Les États-Unis et le Rwanda Génocidaire : Comprendre un manquement diplomatique fatal Entretien !

Vous êtes une chercheuse spécialisée dans les questions de communication et la situation sociale des femmes victimes de la crise ivoirienne. On sait que vous avez fait des recherches dans ces deux domaines, couronnées notamment par un doctorat en anthropologie sociale à l’université Paris 8 en 2016 et par un doctorat en communication politique à l’université de Bordeaux 3 Montaigne en 2018. Vous venez de publier un ouvrage sur les États-Unis au Rwanda génocidaire. Comment atterrissez-vous sur cette question un peu loin de votre terrain d’étude habituel qui est la Côte d’Ivoire en crise ?

Vous avez lâché le mot clé «la crise» ! Je travaille sur les situations de crise et de tension sociale parce que je pense qu’il est important pour tout chercheur en sciences sociales de s’attarder sur les conditions du délitement des liens sociaux qui débouche sur la crise, et de réfléchir sur les ressources de la résilience, et des contributions de tous ordres qui peuvent permettre un retour à un vivre-ensemble juste et convivial.

Je pose mes valises de chercheuse partout où le lien social est distendu, ou a besoin d’être réfléchi et consolidé. C’est un engagement intellectuel et civique qui me motive à chaque fois que je dois me pencher sur un sujet de recherche…

Oui, mais pourquoi précisément le Rwanda ? 

J’en viens…J’ « atterris » comme vous le dites sur la question du Rwanda pour deux raisons. D’abord, le génocide est le paroxysme de la haine de l’autre, qui, pour le cas d’espèce, débouche sur le meurtre de masse planifié. C’est pourquoi les faits relevant de ce type de crimes ne sont jamais juridiquement prescrits.

Pour les chercheurs et les différents acteurs de la vie sociale et politique africaine, étudier le génocide rwandais, sa mécanique et ses effets sur les masses va constituer durablement un cas d’école sur ce qu’il faut absolument éviter en toutes circonstances.  De ce point de vue, revisiter le génocide rwandais peut avoir du sens par ces temps de retour de la violence verbale entre communautés ethniques et de tentations identitaires dans le champ politique, en Côte d’Ivoire et ailleurs en Afrique.

Ensuite, vous devez savoir que parallèlement aux études doctorales que j’ai menées et que vous avez évoquées en début d’entretien, je m’intéresse aux questions diplomatiques. J’ai fait des études diplomatiques à l’Institut diplomatique de Paris (103 rue de Grenelle dans le 7ème arrondissement) et les ambiguïtés des États-Unis à la veille du génocide rwandais étaient au cœur du sujet de recherche pour le mémoire académique que j’ai soutenu en 2018 pour mon master en Diplomatie. Ce livre en est issu.

Quel intérêt de commémorer le génocide du Rwanda, vingt-cinq ans après le génocide ?

Vous savez, le génocide rwandais est le seul au monde qui fait l’objet d’une commémoration réunissant chaque année au moins une trentaine de délégations à Kigali. Le plus important n’est pas de savoir si les autorités rwandaises n’en font pas une tribune pour faire de la politique et masquer des aspects importants comme l’implication de certains membres du gouvernement actuel dans ce carnage que fut l’extermination des Tutsi et des Hutu modérés.

Le symbole de ces commémorations est important : les plus hauts représentants des institutions internationales comme l’Organisation des Nations Unies, l’Union européenne ou l’Union africaine et de nombreux chefs d’État font chaque année le déplacement et prennent la parole à cette occasion, pour répéter qu’il est important que l’humanité renonce définitivement à tout ce qui peut menacer le vivre-ensemble et conduire au meurtre de masse.

Ce n’est pas un affichage, l’affaire est très sérieuse : cette commémoration permanente montre que, lorsque des hommes, des femmes et des enfants sont morts par centaines, uniquement coupables de leurs origines ethniques. L’oubli est la pire des fautes pour les vivants et les survivants. Par-delà, ces commémorations cherchent à conjurer le mauvais sort, à vaincre définitivement le Mal des affrontements ethniques en Afrique, à se souvenir du génocide de 1994 au Rwanda comme le dernier en date et à faire en sorte qu’il soit le dernier, tout simplement.

Votre livre est-il une participation à ces commémorations ?

Pas du tout, ce serait un livre d’actualité qui passerait une fois les rideaux tombés sur les commémorations qui durent 100 jours, soit le temps du génocide rwandais, qui s’est déroulé entre avril et juillet 1994. Mon livre est une approche académique du génocide rwandais, dont le puzzle s’est construit des dizaines d’années avant la commémoration.

Certes, beaucoup a été écrit par les chercheurs sur les causes et les significations profondes de ce meurtre planifié et de masse, mais peu de travaux ont été menés sur la responsabilité américaine dans cette affaireLe sujet a été largement abordé, mais seulement par les médias et les témoins directs qui étaient aux affaires au sein des représentations diplomatiques occidentales à Kigali ou impliqués dans les missions militaires de l’Organisation des Nations Unies, de la France et de la Belgique.

Pour dire vrai, journalistes et diplomates ont travaillé à charge ou à décharge, pour ou contre l’administration Clinton, là où une approche froide reste nécessaire. C’est la voie que j’ai choisie, et je puis vous assurer que même après vingt-cinq ans, la recherche universitaire sur les enjeux du positionnement américain dans le Rwanda au bord du gouffre génocidaire de 1994 reste à faire.

Quel est justement l’apport de votre livre à cette analyse scientifique ?

Je propose de réfléchir sur la responsabilité américaine, et sur la conduite inappropriée de l’administration Clinton au Rwanda de 1994 en considérant d’emblée que le thème de l’implication américaine au Rwanda est une affaire de journalistes et d’opinion publique internationale, malheureusement peu traité par la littérature scientifique.

Mon analyse comble cette faille en considérant l’attitude américaine en rapport avec le contexte géostratégique et géopolitique du moment, mais surtout en convoquant le temps long.

En termes simples, comment tout cela est agencé dans votre livre?

Dans mon livre, je fais l’hypothèse qu’on ne saisit l’attitude américaine détestable au Rwanda à la veille du génocide dans sa profondeur qu’en partant des enjeux de l’implantation géographique des Etats-Unis et des Soviétiques en Afrique pendant la guerre froide.

Cette implantation est très marquée par la primauté des intérêts diplomatiques de ces hyperpuissances qui ont tout fait au départ (années 1950) pour s’éviter mutuellement sur le sol africain. Or le frottement de ces intérêts a eu lieu un peu partout, notamment en Afrique centrale autour des matières premières (hydrocarbures et pierres précieuses) et des enjeux politiques (luttes anticoloniales et pénétration du communisme).

Comment cela impacte-t-il la situation rwandaise ?

La zone où se situe le Rwanda a été impactée par ce frottement, qui a abouti à la crise durable des frontières de cette géographie des intérêts, dans toute la région des Grands Lacs. Je note aussi que l’année 1986 inaugure l’ère des décompositions des États africains, notamment en raison du dégel Est-Ouest qui modifia considérablement la cartographie, la structure et la caractérisation des conflits inter et infra-étatiques.

Si l’Afrique n’avait plus d’intérêt stratégique pour les États-Unis et l’URSS en raison de la fin de la guerre froide, elle a été prise à la gorge par des velléités sécessionnistes ou révolutionnaires internes qui partout menacèrent les pouvoirs fragiles. Dans cette conjoncture critique, le Rwanda est justement un cas d’école : si l’histoire du délitement du vivre-ensemble dans ce pays remonte à l’organisation sociale et politique précoloniale, la guerre civile à base identitaire qui se déroule entre 1990 et 1993 est un effet d’opportunité de la fin de la guerre froide.

Les principaux agresseurs de la souveraineté rwandaise, le Front Patriotique Rwandais (FPR), ont largement profité du soutien actif et militaire ougandais, un pays pris d’assaut en 1986 par une guérilla conduite par Yoweri Museveni, qui avait aussi largement profité de cette décomposition. La crise de la souveraineté du Rwanda est donc à situer dans cette spirale infernale provoquée par la fin de la guerre froide, qui déclenche un effet dominos dans tout le continent africain, et plus encore dans la région des Grands Lacs.

Comment cette conjoncture impacte-t-elle la position américaine au Rwanda en 1994 ?

L’attentisme et les manquements américains au Rwanda sont inséparables du recul d’intérêts suite à la fin de la guerre froide. La Somalie est un précédent qui impacte le Rwanda. En effet, ce pays de la corne de l’Afrique est l’un des premiers États à être impactés par le dégel Est-Ouest de 1986, qui a recomposé les rapports de force internes et conduit à la déroute du gouvernement de Syad Barré.

Les États-Unis ont regardé la situation de loin jusqu’à l’implication des Nations Unies au début des années 1990La débâcle des Marines à Mogadiscio en octobre 1993 va traumatiser l’administration et l’opinion publique américaines. Bill Clinton décide de geler toute intervention extérieure, sauf cas de menace sur les intérêts géopolitiques des États-Unis.

En outre, le malheur du Rwanda est de se trouver dans une zone grise où les conflits internes ont des contours flous et débordent le périmètre des ÉtatsFaute de connaissances poussées sur la géopolitique de la région et d’absence de volonté politique sur de nouvelles interventions en Afrique, l’hyperpuissance américaine s’est tassée sur le Rwanda, ne faisant rien et encourageant cyniquement tout le monde à ne rien faire.

Si le Rwanda a ainsi été victime de sa position dans des entrelacs des considérations géopolitiques et stratégiques qui le dépassent, que nous apprend cette attitude américaine sur la diplomatie US dans ce massacre de masse planifié ?

L’attitude américaine au Rwanda est glaçante. Laisser mourir des centaines de gens pour cause d’absence d’intérêt immédiat est inqualifiable. En même temps, le cas rwandais met en relief les dessous d’une diplomatie américaine froide et sans émotion qui a raisonné par coûts et bénéfices de l’intervention au Rwanda. Cela peut être contestable, mais nous donne à constater qu’en diplomatie comme dans l’ensemble des relations internationales, pas d’intérêts, pas d’actions.

Comment cette attitude coupable des États-Unis a joué dans les relations post-génocidaires avec le Rwanda ?

Le génocide rwandais structure toute la relation des États-Unis avec le pouvoir de Kigali, qui est pratiquement le même depuis l’arrêt des massacresEn dehors du développement économique visible du pays, le président Paul Kagamé a fait de la mémoire du génocide le cœur de sa stratégie en matière de politique étrangère et de respectabilité internationale, continuant de marteler que le génocide était l’œuvre des puissances étrangères complices. Ce qui n’est que moyennement vrai, les tueries et leur planification étant le fait des Rwandais eux-mêmes.

Qu’importe : la politique de reconstruction psychologique et symbolique du lien social national profite énormément de cette propagande, qui surfe sur le mythe d’un peuple Phoenix qui renaît de ses cendres en dépit de la haine étrangère.

Du côté des États-Unis, ce choix stratégique de la non-intervention impacte évidemment la diplomatie de l’après-génocide. Mais on a pu repérer une diplomatie de la repentance pendant la première décennie de l’après-génocide, Georges W. Bush a amorcé une politique de la mutualisation des intérêts, faisant de Kagamé le pivot de sa politique anti-génocidaire du Soudan au Darfour. Depuis 2012, les choses ont profondément changé : l’Amérique d’Obama a tracé une ligne rouge aux incursions rwandaises au nord Kivu Congolais, inaugurant une diplomatie progressivement débarrassée des effets du génocide. On reparle même d’une convocation des membres du gouvernement rwandais devant les tribunaux pour participation aux crimes de génocide. Pourquoi pas Kagamé lui-même à l’avenir ?

 

Charles K./ afrikipresse.fr

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article
@
Ibibazo byawe ngiye kubisubiza mpereye ku cya kabiri. icya mbere nzagisubaza nibinkundira mugihe kitarambiranye.<br /> <br /> Bosco Ntaganda ntabwo bazamwica kuberako bajya guhitamo kumufata batamwishe bari babitekerejeho. ikindi gituma batazamwica nuko ibyo bagombaga kumuziza yarabivuze byose ahereye kumuzi ntacyo yasize. Amakuru B.Ntaganda yahaye urukiko kubyerekeye abamutumye kubaga abantu nuko yatangiye abwira urukiko ko azaburana mu rurimi rw'ikinyarwanda kuko arirwo avuga adategwa. mu mwirondorowe yababwiye ko yarwaniraga muri kongo ariko ko yavukiye mu rwanda.<br /> Ibyo ubwabyo birahagije kugirango abe agararagarije isi ko atari umukongomani ko ari umunyarwanda.<br /> <br /> Ibindi yatangaje nuko ibikorwa by'ubwicanyi yakoze yari yabitegetswe. Yatangaje ababimutegetse avugamo paul Kagame alias mujeri bakame, avugamo joseph kabila, avugamo moise katumbi, n'abandi benshi.<br /> ibintu byose yarabivuze abivuye ku muzi, asobanura uko byagenze ndetse kugirango yihimure kuri kagame na kabila bamukoresheje nyuma bagashaka kumwivugana no kumugira igitambo yavuze ko ari umwere ko ibyaha bamushinja byakozwe na Kagame afatanyije na kabila.<br /> <br /> Tukiri kuri iyingingo twabamenyesha ko kagame yahahamutse kuburyo mushobora kumva yanyoye ikinini akiyahura kuko ibintu byamurenze ntazi icyo gukora ngo akumire roho z'abacu zikomeje gutabaza zisaba ubutabera.<br /> <br /> Bensouda Fatou yasabye Kagame kugira icyo abatangariza kubijyanye n'ibyaha byo muntambara Bosco Ntaganda amushinja. Fatou Bensouda yasabye kagame kumuha igisubizo bidatinze kugira ngo urukiko rwa ICC ruzasome urubanza rwa B.Ntaganda rufite ubuhamya bwa kagame. Ibyo kagame ntabyo yakoze yarituramiye kubera kwikeka amabinga yanga kugira icyo atangariza Fatou Bensouda kugeza umunsi wo gusoma urubanza rwa Ntaganda ugeze.<br /> <br /> Aho urubanza rusomewe B.Ntaganda agahamwa n'ibyaha byose uko ari 18, kagame yarabimenye maze ubwoba n'umujinya biramutaha. Niko guhita afata yamabanga yose yari amaze imyaka yaranze kuvuga ayaha Umukobwa we Ange Kagame, <br /> <br /> ndetse aha kopi y'ayo mabanga umwunganizi we ( avocat) w'umunyakenya iyi ndi kopi ayiha umwunganizi we w'umunyamerika kugirango atangire gutanga abagabo ko amahano yakoze atayakoze wenyine ko yayakoranye na mashitani clinton na ba blair. kagame kurekura ayo mabanga akomeye yabitewe nuko abizi ko igihe cyageze kandi ko adashobora kubona aho ahungira uburakari bw'Imana. Arabizi ko nadafatwa ngo yicwe azafungwa bidatinze. akaba yasanze aramutse atinze gushyira ayo mabanga ahagaragara bashobora kumwica cg bakamufunga wenyine kandi ubwicanyi n'ubusahuzi atarabikoze wenyine.<br /> <br /> Mwibuke igihe kagame yavugaga ngo iby'isi biragoye kubona ufatanya n'umuntu kwiba nyuma ukisanga ariwe ufite inyundo agucira urubanza. Icyo yashatse kuvuga nuko abazungu bamukoresheje baribeshya ntabwo azishyura wenyine azabashyira hanze nabo bafatwe bahanwe. <br /> Ubu rero kagame yabashyize ahagaragara kugirango abereke ko ibyo bamukoresheje nabo bigomba kubafata kandi koko birabafata kuko nabo tubariho ntaho bari buducire turabatoragura aho bihishe muri amerika n'ibulayi.<br /> <br /> Ntabwo amaraso y'abacu bamennye yagenda ubusa tuzabakurikirana mpaka n'abapfuye tubataburuye tugatwika amagufwa yabo. abo tuvuga ni ba blair na ba clinton tubariho mpaka tuberetse ko Imana ariyo nkuru ko umuntu ari ubusa kabone niyo yaba afite ibitwaro bihambaye nk'ibyo bafite igihe kiragera ntibikore hagasigara hakora ugushaka kw'Imana.<br /> <br /> Kubyerekeye Mrs Hillary icyo mwamenya nuko Igihe yazaga i Goma ntabwo yari azamye ko guhumuriza abagore bafashwe kungufu na kagame. Yaje aje kwiyamana yibwira ko ashobora kuzatorerwa kuba president.<br /> <br /> Ibyo yijeje abaturage ntabikore nuko ntagahunda yo kubikora yari afite. Mrs n'umugabo we banga umwirabura urunuka kuburyo kuribo iyo umwirabura apfuye cg akabaho nabi birabanezereza cyane. Mwibuke ukuntu clinton yadutegeje inyenzi zikarimbura abaturage guhera muri 90 kugeza na nubu inyenzi zitarunamura icumu kubera urwango iyo nyanayimbwa clinton.<br /> <br /> uyu musazi w'ingirwa mugore mrs hillary rero ntakumutaho igihe kuko urwo apfuye si ruto. Ubwonko bwe bwamaze kuzamo amazi n'amaraso kuburyo urupfu rurimo kumugera amajanja. Tumureke arwane n'ubuzima twe twigire ku bifite akamaro.<br /> <br /> Kubijyanye na special forces za Rwabujindiri bimwe duherutse kubibabwira ko kagame akomeje kuzishora mu ruzi urwita ikiziba.<br /> Muntangiriro za kuno kwezi kwa gatandatu kagame yohereje abagera kuri 900, abinjiza muri kivu y'amajyepfo ngo baze kurwana, baraje turababona turabareka barakomeza begera imbere twabagose maze isaha yo kwatsa umuriro ugeze ntibamenya ibibaye bagirango ijuru riraguye. Twabagose impande zose babura aho bahungira turabakanda bimwe by'intangarugero kuko turambiwe agasuzuguro n'ubwibone by'inyenzi kagame.<br /> Ibya special forces za Rwabujindiri byabara uwariraye kuko zikomeje kuhasiga agatwe ari nyinshi kuberako zirimo kuza zikishora ahantu zitazi imiterere yaho, zikaza zifite amakuru atariyo maze zaza zigasanga tuziteguye umwotsi ugahita ucumba.<br /> <br /> Gihamya y'ibyo tubatangariza muzajya muyibwirwa n'imirambo hamwe n'inkomere by'izo ngirwa ngabo za kagame. Abatype akuba ingabwo z'igihugu batojwe kuba imbwa z'intozo zishinzwe guhiga. <br /> Muri uko guhiga rero niho ziza zigasanga umwami w'ishyamba uzwi ku izina rya rwara rw'umugara rubundarye mu mashyamba maze rugahita rucakirana tugakomeza kwandika amateka y'ubutwari ku rugamba rw'abagabo kandi turavuze ngo na bado n'akataraza kazaza mwibonere ko ibikorwa byacu birimo ukuboko kw'Imana idushyigikiye mu akigoro turimo ko kugerageza kugarura amahoro n'umutekano mu akarere kacu.<br /> <br /> wifuje kumenya icyateye Museveni kuva muri Angola agahita ajya kwa Magufuli atabanje gukaraba mu maso?<br /> <br /> Uko byagenze nuko kuriya guhura kwa bariya bakuru b'ibihugu uko ari bane muri Angola kwabaye ku ikifuzo cya kagame wahendahenze Félix Tshisekedi, na Joao Lourenco ngo bashuke museveni aze kugirango nahagera bafashe kagame kubwira museveni ko ikibazo afitanye na kagame bakirangiza bakiyunga.<br /> <br /> Muribuka ko kagame aherutse kujya kureba museveni ngo amuhe ibyihebe bye yafunze ndetse ngo museveni ahagarike gufasha amarwanya leta ya rubyogo. icyo gihe museveni yateye utwatsi kagame ataha yimwiza imoso aribwo yageraga ikigali agafata micro akavuga ko guhitamo ari ukwa museveni.<br /> Ubwo rero guhera icyo gihe ntabwo kagame na museveni bongeye guhura cg ngo bavugane kuri telefoni kandi ikibazo gikomeje kurushaho gukara.<br /> <br /> Kagame nuko kwigira inama yo guca kuri Joao Lourenco na Félix Tshisekedi ngo bamwingingire museveni.<br /> <br /> Nubwo benshi murimwe muzi ko icyabahuje kwari ngo ikibazo cy'imitwe yitwaje intwaro ibarizwa ku ubutaka bwa kongo ariko ukuri nuko aho bagereye muri angola babwiye museveni ko bifuza ko yiyunga na kagame, maze museveni ahita asara umujinya uramwica kuko bamuhamagaye mu ibintu atazi bamubeshye ibindi.<br /> <br /> Museveni yahise avuga ko adashobora kwigunga na kagame uherutse kumwoherereza abantu bo kumwica.<br /> Museveni yahise arya karungu arahaguruka abasiga aho niko guhita yihutira muri Tanzania kubwira Magufuli ko kwihangana kumurambiye ko agiye gukora ibishoboka byose agakura kagame k'ubutegetsi ku ikiguzi icyaricyo cyose.<br /> <br /> Niba mwarumvise ijambo magufuli yavuze museveni ageze muri Tanzania mwumvise ko magufuli yavugaga amagambo y'amateka y'intambara avuga ko Tanzania ifitanye umubano mwiza na uganda ko kubera iyo mpamvu tanzania izafasha museveni gukura kagame ku ubutegetsi.<br /> <br /> Gusa mwe abantu bacu ntimwumve tuvuga ibi ngo mwibwire ko museveni ari kuri côte yanyu. Museveni ni ndyarya ihora yihinduranya nk'uruvu.<br /> Imikino arimo na kagame bashobora kuba barimo kwerekana ko bafitanye ikibazo kandi ari uburyo bwo kugirango babashe kuneka abandi bakuru b'ibihungu bamenye uko batekereza gutyo babashe gupanga urugamba neza.<br /> <br /> Ibya museveni na kagame tuzemera ko koko bafitanye ikibazo ari uko umwe arituye undi naho utu dukino twabo mutwitondere hato mutishoro mu uruzi murwita ikiziba. <br /> Turabwira mwe aba FDRL na MRCD mwese mwitondere museveni na kagame bazi kwigira ivu rihoze, bakigira intama ari ibirura, bakigira bakame waba utabazi ukabayoberaho maze bakakuritura.<br /> <br /> Muzabaze uburyo izi nyenzi zishe president Habyarimana na Ndadaye na Cyprien Ntaryamira. Muzabaze uko bishe John Ngarange wo muri sudani. Mwibuke ukuntu bari bahitanye Petero Nkurunziza Imana igakinga ukuboko kuko duhora turi maso tukamurindira umutekano.<br /> <br /> Wanasabye ko twabwira abacuruzi bose baba muri Zambia ,Malawi na Mozambique bkaareka gutanga amafaranga yabo bayaha DMI ya Ambassaderi Karega na Jean Claude . <br /> Uko tubibona nuko yaba abo bacuruzi, yaba n'iyo DMI bose bafite ikibazo kimwe. Ikibazo cyabo ni agatsiko k'inyenzi zavuye uganda zizanywe no guteza umwiryane mu abana bu rwanda. <br /> Ubwo rero Gutanga amafaranga ntakibazo biteye kuko amafaranga araza akagenda k'uburyo kuyatanga nta kintu byabatwara. Abo bacuruzi turabashishikariza gukomeza gutanga ayo mafaranga niba bishobora gutuma DMI ibaha amahoro bakiberaho ubuzima bwabo. Ikibazo ni igihe batanga amafaranga bayaha iyo DMI ikanga igakomeza kubabuza uburyo. Aho ho biramutse ari uko bimeze twabakangurira guhagarika ubwo bucuruzi bakitabira urugamba rwo kwibohoza igihugu cyamara kuva mu amaboko y'inyenzi bakabona kongera bagacuruza.<br /> <br /> Ikindi dusaba abahutu ni kwikuramo ubwoba, mukanga agasuzuguro. abatutsi ntibazongere kubatera ubwoba ngo muhahamuke kandi muzi ko nabo bava amaraso. umututsi nagerageza gukanga umuhutu, umuhutu ajye ahita amuhungu, nakomeza kumugendaho amuriture kugeza bahagaritsi ubwibone. <br /> Abahutu mwibuke ko igituma abahuru babafata nabi nuko mwemeye kuba abanyabwoba. umunsi abatutsi bazabona mutakibatinya bazacisha make, naho nimukomeza ubwo bugwari bwanyu bazakomeza kubakoresha ibyo bishakiye. Gusa ntimutinye kuko igihe cyo kubohoka cyageze turi munzira tuza gutabara. kandi nubwo twatinze mutwihanganire, mwishyire mu umwanya wacu mu twumve ko tumaze imyaka turwana n'isi yose yari yaraduteraniyeho.<br /> <br /> Inama dukomeje kugira abaturage biyita abatutsi:<br /> Ntabwo muri abatutsi barababeshye kugirango muzahore mu mwiryane gutyo abazungu babe aribo bungukira muri uwo mwiryane.<br /> Mwikuremo umujinya n'urwango mu imitima yanyu kugirango mutangire kugira amahoro no kunezerwa. Kwibuke ko akari ku umutima gasesekara ku munwa mu amagambo muvuga n'ibikorwa bikurikira ayo magambo n'ibitekerezo byanyu. Mwibuke ko Umutima ariwo soko y'ubuzima. <br /> Muhindute imitekerereze mumenye ko ibibatanya b'abo mwita abahutu nibyo bibahuje. aho kubona abahutu nk'ikibazo mubabone nk'igisubizo. aho kubabona nk'abanzi banyu mubabone nk'abavandimwe n'inshuti. Mukundane nadi mugiranire neza. <br /> abahemukiranye musabane imbabazi mwiyunge bibavuye ku uumutima apana yamanyanga yanyu yo kwiyerurutsa kandi imitima yanyu ishengurwa n'umujinya. Mumenye ko Imana yanyu nimwe, ikabakunda kimwe kandi ikabifuriza bimwe.<br /> <br /> Nta mpamvu yo gukomeza kwitwara nk'ibikoko byo mu ishyamba kandi mwitwa ko muri abantu bakagombye kuba mutekereza mukamenya guhitamo ikiza. Ibi nimubyumva mu zatunganirwa mubeho mu amahoro n'umunezero. nimwanga kubyumva muzahora mu intambara z'urudaca uko ibihe bizahora bisimbura kandi nimureba nabi mwangwe na bose muhigwe bukware kugeza mwishwe mushireho. Nimwe abatutsi tubwira naho abahutu bo ntacyo twirirwa tubabwira kuko benshi barabizi ko guhemuka ari icyaha ku Mana. Abahutu bake bakitwara nk'udukoko ikibazo cyabo tuzagikemura tumaze kwirukana inyenzi mu rwanda no mu akarere.<br /> <br /> Hutupower viva
Répondre
M
Impeccable
Répondre
M
Impeccable
Répondre
M
Impeccable
Répondre
M
Impeccable
Répondre
@
Ku bijyanye na Fatou Bensouda mu rwanda, hari icyo mbiziho ariko nza banza kwitonda gato kugirango nkore ubushakashatsi bwimbitse nyuma mbone kuguha igisubizo bidatinze<br /> <br /> Hutupower
Répondre
@
Komera muvandimwe,<br /> <br /> Ibibazo byawe nabibonye kandi ni ibibazo byiza nzaguha igisubizo ejo.<br /> Nzagusubiza kubyerekeranya no kuba mrs hillary yarasezeranyije abagore bafashwe kungufu n'ingabo za kagame ko azabaha ubutabera ariko ntabikore.<br /> Nzagusubiza igituma Mu7 yaravuye muri angola agahitira kwa Magufuli.<br /> <br /> nzavuga icyo ntekereza ku mpunzi z'abahutu zikomeje gutanga amafaranga ziyaha Kagame.<br /> <br /> Hutupower
Répondre
S
Amaraso y'abacu kagame n'ibinywamaraso bye azabizungereza . Ntaburenganzira na bumwe mufite mwa nyenzi mwe bwo kwica ubwoko bw'Imana mbisubiremo nta burenganzira na bumwe mufite bwo kwica ubwoko bw'Imana. Soon very soon you will pay
Répondre
U
Ibi bige byereka intore nimbangamatwi zose ko burya ukuri kuzwi uretse ko abantu batinya udufuni twazo!!yewe nimbere mu kadomo burya si ukuzikunda ahubwo batinya udufuni ninsolo.<br /> Wavugase ute ko abantu batabazi mu gihe ibyo mukora byose mubikora cg mwabikoraga ku mugaragaro muvuga muti"twaratsinze ntakyaduhangara"<br /> Hari indi nkuru ishimishije ivuga ukuntu rwa rudini bahinduye urwa shitani( adepr) ubu ngo rwatangiye guta agaciro iyo za bugande(soma Umusingi.com yo kuwa 11/7/2019<br /> Rahira ko batenda kuzamera nkabamidiyani!!<br /> Gidiyoni ntiyigeze arwana nabo ahubwo barimaraniye kuko Uwiteka yabaciyemo igikuba bagatangira kwiyicanira ubwabo!!<br /> Muge mukunda gusoma Biblia nka zaburi 50:19-21<br /> Imana yarirahiye ko icyubahiro cyayo itazagiha undi( nka za magigiri, imbangamatwi cg intozo zigize intore!!)
Répondre
K
kagome se arumva umunya senegal ararusha ya mbwa motherfucker w'ibugande wamurataga aherutse kuvuga ko akazi kamunaniye ? umunya senegal? harya nabo ngo ni abatutsi aba tualegues? imbwa ni nyinshi koko ziyita inyenzi
Répondre
K
kagome se arumva umunya senegal ararusha ya mbwa motherfucker w'ibugande wamurataga aherutse kuvuga ko akazi kamunaniye ? umunya senegal? harya nabo ngo ni abatutsi aba tualegues? imbwa ni nyinshi koko ziyita inyenzi
Répondre
M
Ikindi utubwilire abacuruzi bose ba Zambia ,Malawi na Mozambique bareke guta amahera yabo bayaha DMI ya Ambassaderi Karega na Jean Claude Nikobisanzwe kuko kuyabaha ntibizatuma batabica cyangwa ngo babicire abana.<br /> Ahubwo ayo mahera nibayahe ubutegetsi bubacumbikiye bubacungire Umutekano. <br /> Nta kintu wabona waha Satani ngo igukunde.<br /> Ahubwo ayo mahera nibayagure ibyuma n'imyambi yaka ibishilira birwaneho.<br /> Mozambike si Kigali. <br /> Hutu power wowe nabandi bose bashize ubwoba nkatwe tugomba gufata amafoto y'intore zose ziruka kubantu tukayaha Interpol ndetse na za medias zose ku si zikazikora ho iperereza abarozi nabicanyi bagafatwa bagafungwa.<br /> Abahutu bilirwa bicisha bene wabo iyo za Maputo na Zimbabwe bagomba gukorerwa profiles igihe cyazagera bakazatwikishwa amapine bagashya bagakongoka abagambanyi bandi bakabikulamo isomo .<br /> Amafoto yabo haba Mozambike Zimbabwe Malawi arahali kuko ntibatinya no kuyashyira kuli facebook bigamba ibigwi byo kumena amaraso.cyane uwitwa GENERALI ndetse na Mubiligi,.....
Répondre
M
Mon Frere Hutupower<br /> Komera.<br /> Ndagusaba ibuntu bibili alibo ibi:<br /> <br /> 1) kudukorera ubushakashatsi ku ikintu cyihishe inyuma y'urugendo rwa Madam Fatou Bensouda mu rugwiro kwa pilato iminsi mike mbere y'uko Bosco Ntaganda agezwa mbere y'urukiko. Kigali ntamasezerano yasinyanye na ICC.<br /> NONE Fatou Bensouda yaje kwenda iki kwa Potato?<br /> 2) Gukora iperereza ukambwira ukatugeza ho Amakuru nyayo Bosco Ntaganda yahaye urukiko kubyerekeye abamutumye kubaga abantu.<br /> Kubera ko ali twe twamushyikirije abanyamerika bigatuma adapfa ongera umutabare umubulire avuge ibyo agomba kuvuga byose akili muzima kuko Pilato na Kabila na Bill Clinton na Tony Blair barahita bamunyuza mu ryoya.<br /> Nkili ku ngingo ya Kabili kandi kora ibishoboka umbalize Hillary Clinton Impanvu yaje i Goma agasezeranira abagore 250 bali bafashwe kungufu ko azabaholera ese yarabikoze ? Niba se atarabikoze yabitewe n'iki? ESE ko abagore 250 bamwibwiriye ko bazi ababafashe kungufu Hillary kuki ntacyo yabikozeho?<br /> Ese ntiyaba yanga abiraburakazi ahubwo akaba yali yiyiziye gufata ka Diama ubundi akinumira?!!!!<br /> Mumutubalize kuli YouTube na Twitter bye icyo yabikozeho!!!!!<br /> Hutupower,<br /> Nkuko wigeze utugeza ho intambara ya M23 kuva yatangira kugeza kumunsi utubwiye ko irangiye burundu ongera utugeze ho ibya special forces za Rwabujindiri aho zili gukubitwa kugeza kumunsi uzatubwira ko zambutse ziza mu Rwanda zitunze iminwa Shebuja zifatanije n'abamurwanya kandi niko bizajyenda.<br /> Komera ikindi cyanyuma Tubwire Kuki Museveni yavuye Angola akajya kwa Magufuli atabanje no kwoga mumaso byagenze gute?.<br /> Fata igihe cyawe utubwilire inyenzi DMI ko ibyazo bitifashe neza kandi wongere ubulire abatutsi babasivile batazi ko intare ishaje irisha.!!!<br /> Urakoze
Répondre
B
Il est temps que la vérité l'emporte sur le mensonge systématiquement, que les médiocres et les criminels de guerre dégagent et que règne la paix, et la justice aux rwanda et en afrique.<br /> <br /> Dieu nous a donné beaucoup de richesses. Dieu nous a donné tout. Dieu lui-même ne comprend pas pourquoi nous sommes pauvres…<br /> <br /> Il nous jugera sur base de ce qu’il nous a donné.»<br /> <br /> Il faut renforcer l’autorité de l’Etat. Nous devons léguer à nos enfants un pays où l’Etat est réel, un Etat responsable, où tout le monde est égal devant la loi.<br /> <br /> La tendance de paul Kagame et son regime, c’est dire: ‘la loi est là, mais nous sommes au-dessus de la loi parce que nous sommes tutsi.<br /> <br /> <br /> «Ce que nous avons reçu de nos pères, nous devons le transmettre à nos enfants. Nous avons reçu un pays uni, transmettons à nos enfants un pays uni et un monde meilleur où règne la paix, et la justice.<br /> <br /> Hutupower viva.
Répondre
T
Umunya-Sénégal yavuze ibigwi Perezida Kagame<br /> Ubwanditsi: Iki ni igitekerezo cya Ibrahima Kane washinze akaba n’umuyobozi w’Ikigo Gaynako gikora ibijyanye n’itumanaho n’imenyekanishabikorwa hakoreshejwe ikoranabuhanga.<br /> Perezida w’u Rwanda ukunzwe na bose kandi utajenjeka na mba ntanavugirwemo, ubu niwe uri ku ruhembe. Kuri ubu urubyiruko rwose rwa Afurika niwe rwirahira, ku bw’umurava wo ku rwego rwo hejuru mu gukora impinduka mu gihugu cye no mu nzego za Afurika n’iz’akarere.<br /> Ku mugabane utari ufite inkingi iwugaragaza, Perezida Kagame yawubereye nka ‘kibonumwe’. Afurika ntiyagiraga umuyobozi w’icyitegererezo ahubwo bari abanengwa gusa. Ni uko Kagame yabashije gushyira ku murongo itumanaho no kumenyekanisha politiki, abasha kwigarurira imitima ya benshi birenga imbibi n’abaturage ba Afurika.<br /> “Natewe ishema na Paul Kagame”, Ni ko uwari Perezida w’u Bufaransa Nicolas Sarkozy yigeze kwivugira. Umwaka ushize yatowe nk’umuyobozi mwiza w’Umunyafurika w’umwaka na Televiziyo ya CNBC na Forbes Africa. Ariko se ni ikihe kidasanzwe cy’uyu mugabo w’igitangaza udahubuka? Ni gute yabashije kwigarurira ibitekerezo by’Abanyafurika n’Isi muri rusange, ni iki akora kirenze cyangwa akora neza kuruta bagenzi be?<br /> Uburyo bwo kuganira<br /> Si ibanga, abayobozi bakomeye bazi uko bifashisha ubugeni bwo kubaka amateka. Muri rusange ni abantu bazi kuganira, bafite impano yo kujyana n’amarangamutima no gutuma abantu bakomeza kubakurikira. Kuba Perezida w’u Rwanda yarabashije gukora ku mbamutima ndetse akigarurira miliyoni z’urubyiruko rwa Afurika, ni uko mbere na mbere azi uburyo yinjira mu ntekerezo zarwo akoresheje ibyo aruganiriza.<br /> Mbere na mbere, ni amateka atangaje. U Rwanda, igihugu cyiza cy’imisozi igihumbi cyanyuze mu mateka ababaje ya Jenoside yakorewe Abatutsi. Igihugu cyasenyutse burundu ku buryo nta muntu washoboraga gutega ko mu myaka 20 nyuma ya Jenoside u Rwanda rwaba imwe muri moteri zo guhanga ibishya n’iterambere rya Afurika. Umusaruro mbumbe w’u Rwanda warazamutse uva kuri miliyari 1989 mu mwaka wa 1998, ugera kuri miliyari 9509 mu 2018. Icyizere cyo kubaho cyarazamutse kiva ku myaka 44 kigera kuri 68 mu gihe nka kiriya.<br /> Kuganira ku kindi cyerekezo cy’igihugu cye<br /> Uruhare rwa Perezida Kagame mu kuzuka k’u Rwanda, ni umusingi. Ni we, binyuze mu bikorwa bye by’ingenzi, wahinduye igihugu. Azi uburyo bwo kugarura icyizere mu baturage bari barashegeshwe n’amagambo abiba urwango. Paul Kagame yabashije kubabwira ikindi cyerekezo cy’igihugu.<br /> Mu magambo mashya ababwira ko u Rwanda n’abaturage ko ari bo mbaraga z’iterambere. Ni abaturage bagize uruhare mu kongera kubaho kwabo binyuze muri gahunda z’ubwiyunge nka ‘Ndi Umunyarwanda’, igaragaza akamaro ko kwiyumva nkawe ubwawe ko uri umunyarwanda, indangagaciro zishingiye kuri iyi myumvire na kirazira zatumye igera ku ntego.<br /> Hari gahunda y’Umuganda iba buri cyumweru cya nyuma cy’ukwezi. Guverinoma kandi yashyizeho ikigega gifasha abacitse ku icumu batishoboye (FARG).<br /> Muri izi ngero ebyiri, harimo igitekerezo cyo guhuza ubushake no kugira indangagaciro zimwe. Ubutumwa bw’icyizere bugira buti “Twese hamwe dushobora kubaka igihugu cyunze ubumwe mu bworoherane”. Ni amagambo Paul Kagame akoresha kugira ngo igihugu cye kigere ku byiza. Yashyizeho uburyo bwo gusaba imbabazi kandi abanyarwanda babigiramo uruhare.<br /> Abaturage b’u Rwanda barenga miliyoni 12 biyumvamo ko bafite amahoro kandi barinzwe. Igihugu cyateye imbere bidasanzwe. Ibi byose ntibyari gushoboka iyo Perezida Kagame ataza guhuza amagambo n’ibikorwa.<br /> Nta gushidikanya muri we harimo ihame ry’inshingano. Akora ibyo avuga, akavuga ibyo akora. Ukwiyemeza ibikorwa kurakomeye gusigasirwa muri politiki uyu munsi kubera ko impinduka zisaba igihe kirekire kandi akenshi zizitirwa n’igihe gito kigenwa n’amatora. Igihe kandi Kagame amaze ayoboye u Rwanda cyabigizemo uruhare gituma abasha gushyira mu bikorwa gahunda ze n’ibyifuzo by’abaturage.<br /> Kagame yabonye igihe n’imbaraga zo gutuma u Rwanda rugira ubukungu buciriritse mu 2020 nk’uko abyifuza.<br /> Perezida Kagame kandi yashyizeho igenamigambi risobanutse ryiswe ‘Vision 2020’. Muri iyi nyandiko, Perezida w’u Rwanda arabisobanura neza. Arashaka kubaka imyumvire rusange. “Icyerekezo 2020 kigaragaza intego n’umuhate w’abanyarwanda mu kubaka isura y’u Rwanda rwunze ubumwe, demokarasi kandi buri wese yibonamo nyuma y’imyaka myinshi y’ubutegetsi bw’igitugu n’ivangura”.<br /> Inkingi z’uwo mushinga ni; imiyoborere myiza, ukwigira, abaturage bashoboye, ubukungu bushingiye ku bumenyi, ubukungu bugizwemo uruhare n’abikorera, iterambere ry’ibikorwa remezo, kongerera agaciro ibikomoka ku buhinzi no kubigeza ku masoko, ukwihuza mu miryango y’akarere n’iy’amahanga.<br /> Hari umurongo usobanutse ufite intego yo guhindura igihugu no kukivana mu rwego rw’ibitihagije mu bukungu n’imibereho myiza. Kagame yashyize imbaraga mu kugeza uburezi n’ubuzima kuri bose. Yashyize ubushobozi bukenewe mu buhinzi, ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro n’inganda, byihariye 57% by’imishinga y’igihugu.<br /> Kwiyegereza abo hanze y’imipaka y’u Rwanda<br /> Iki cyerekezo cyatekerejweho neza kandi gisubiza intego z’abaturage b’u Rwanda n’iz’abaterankunga, umuryango mpuzamahanga ubona muri Kagame umuntu wo kwicarana mukaganira. Ishoramari mu gihugu ryageze kuri miliyari ebyiri z’amadolari mu 2018, 47% byaryo ni iry’abanyamahanga. Ni umuhigo. Yatsuye imikoranire n’abantu bakomeye nka Bill Clinton na Tony Blair, bamufasha mu gushaka abashoramari.<br /> Murifuza kubonwa nk’umuyobozi ukorera mu mucyo, mugomba gukorera mu mucyo. Ishingiro ryo kwimenyekanisha ni ukuba umunyakuri. Kwimenyekanisha ntabwo ari ugukoresha amanyanga. Mu gihugu cye ndetse no ku buyobozi bwa AU, Paul Kagame yashyize imbere ubunyangamugayo.<br /> Perezida wa Repubulika y’u Rwanda ni umwe mu baharanira Ubwigenge, Agaciro n’Iterambere by’Umunyafurika. Ni umwe mu bagize uruhare mu isinywa ry’amasezerano y’isoko rusange (AfCFTA). Aya masezerano amaze gusinywa n’ibihugu 54 kuri 55 by’uyu mugabane.<br /> Kagame kandi ashyize imbere ukwihuza k’uturere aho ubu ayoboye Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba (EAC), uhuza u Burundi, u Rwanda, Tanzania, Kenya, Uganda na Sudani y’Epfo. Afite ubushake bw’uko urujya n’uruza rw’abantu n’ibintu muri Afurika rushinga imizi.<br /> Icyakora haracyari ikibazo n’u Burundi agomba gukemura nubwo ibya RDC birimo kujya ku murongo kuva ubwo Félix Tshisekedi agiriye ku butegetsi.<br /> Kuvana mu bitekerezo ushyira mu bikorwa: Ubutumwa bugezweho n’ibikorwa remezo<br /> Perezida Kagame kandi yashoye imari mu bikorwa remezo kugira ngo akurure abanyamahanga. RwandAir ni imwe muri sosiyete z’ubwikorezi bw’indege zikomeye muri Afurika.<br /> U Rwanda rufite ishema mu mutekano, isuku n’isukura ndetse n’imihanda imeze neza. Kigali Convention Centre yatwaye miliyoni 300 z’amadolari. U Rwanda ni ahantu heza habereye ubucuruzi ndetse habera n’inama nyinshi. Iyi sura ituma ubukerarugendo butera imbere. Miliyoni 438 z’amadolari zinjiye mu bukungu bw’igihugu kubera iyo sura.<br /> Ubukerarugendo bwo ku rwego rwo hejuru bwateye imbere, gusura Pariki y’Ibirunga ukirebera ingagi bisaba nibura amadolari 1500. Urubuga rwa visitrwanda.com rwerekana neza ko ari igihugu cy’imisozi igihumbi, abaturage bakira abantu neza gifite urusobe rw’ibinyabuzima, yaba mu birunga, mu mashyamba n’ibibaya.<br /> Ubuyobozi bw’igihugu bwasinye amasezerano n’ikipe y’umupira w’amaguru ya Arsenal FC yo kumenyekanisha ubukerarugendo bw’u Rwanda. Mu kumenyekanisha isura y’igihugu kandi, u Rwanda rwasinyanye amasezerano n’ibigo mpuzamahanga bizobereye mu imenyekanishabikorwan’itumanaho nka Racepoint Global na Solimar.<br /> Umuyobozi ujyana n’ibigezweho<br /> Ku bijyanye n’itumanaho mu ikoranabuhanga rigezweho, Perezida Kagame ntiyasigaye inyuma kuko aba ku mbuga nkoranyambaga. Afite abantu miliyoni 1.5 bamukurikira kuri Twitter, 349,000 kuri Instagram na 953,000 kuri Facebook.<br /> Ni umwe mu bayobozi ba Afurika bakoresha cyane izi mbuga. Akunda gufatana amafoto ya Selfie n’abandi biganjemo urubyiruko ruba rumwishimiye. Ashyira imbere umuryango.<br /> Kagame yakoze byinshi mu guharanira uburinganire n’ubutabera rusange. Agaragaza ko ari hafi y’urubyiruko rw’u Rwanda. Yashyizeho gahunda ya “MeetThePresident”, inama ahuriramo n’urubyiruko 2000 akarushishikariza kwihangira imirimo.<br /> Umukuru w’Igihugu kandi ashaka kugira u Rwanda igihugu cyo guhanga ibishya ari yo mpamvu ashora imari cyane mu ikoranabuhanga. Gahunda ya “One Laptop per Child”, yatangijwe mu 2008, ni urugero rw’ubushake bwa Perezida bwo guteza imbere ikoranabuhanga mu gihugu.<br /> Indi gahunda yo gushima ni uburinganire bw’abagabo n’abagore, ihame ubu riri mu Itegeko Nshinga. U Rwanda nicyo gihugu cya mbere aho abagore ari benshi mu Nteko Ishinga Amategeko, ni abadepite 51 kuri 80 bagize Inteko Ishinga Amategeko.<br /> Hari abavuga ko Kagame atari umuyobozi wubahiriza demokarasi, utubahiriza ubwisanzure bw’abantu. Abatavuga rumwe na we barafunzwe, abandi batinya ubutegetsi bwe. Bagendera ku wavugaga ko aziyamamariza kuyobora u Rwanda mu 2017, Diane Rwigara, kuri Internet hakagaragara amafoto ye yambaye ubusa mbere yuko afungwa.<br /> Avuga ko byakozwe n’ishyaka riri ku butegetsi. Nyuma yakuwe mu bakandida mu matora Kagame yatsinze ku majwi menshi arenga 98%. Abandi bavuga ko icy’ingenzi gihari ari uko Perezida Kagame ari umuyobozi mwiza wagejeje igihugu cye ku burumbuke, akabasha kugeza abaturage ku mutekano ndetse n’iterambere ry’ubukungu.<br /> Uko byagenda kose, Perezida w’u Rwanda yashoboye kubaka isura nziza n’igikundiro cye, mbere na mbere kuri we no ku gihugu muri rusange.<br /> Iyi sura ntabwo ari amahirwe ahubwo ni umusaruro wo gutekereza neza, kugira umurongo ngenderwaho usobanutse no guhitamo neza abo mukorana. Ikibura ku bayobozi ba Afurika benshi havuyemo Kagame, ni uburyo bw’itumanaho buboneye bugendanye n’indangagaciro z’abaturage babo.<br /> Muri Kanama umwaka ushize Perezida Kagame yahuriye n'urubyiruko muri Kigali Convention Centre<br /> Perezida Kagame ni umuntu utegwa amatwi cyane iyo ari kumwe n'abandi bayobozi.
Répondre
B
.
Répondre
B
.
Répondre
B
Burundi : Un ancien premier ministre rwandais accuse Paul KAGAME d’être l’assassin des Présidents – Feu Melchior NDADAYE et Feu Cyprien NTARYAMIRA.<br /> <br /> JUSTICE – Bruxelles, 14/07/2019 – M. Faustin TWAGIRAMUNGU, ancien Premier Ministre du Rwanda de 1994 à 1995, actuellement président du Parti RDI Rwanda Rwiza (Rwandan Dream Initiative), <br /> <br /> beau-fils de l’ancien président Feu Grégoire KAYIBANDA , a accusé le Président du Rwanda Paul KAGAME d’être l’assassin de deux Présidents du Burundi que sont, selon notre entendement: Feu Melchior NDADAYE et Feu Cyprien NTARYAMIRA.<br /> <br /> Voici son tweet : “ Dans l’histoire tragique post-coloniale d’ l’Afrique,jamais 1 criminel aussi cruel que Paul Kagame n’a été au pouvoir et honteusement soutenu par l’Occident. Il a assassiné 4 chefs d’Etat : 1 du Rwanda [ Feu HABYARIMANA Juvénal ] ,2 du Burundi [ Feu Melchior NDADAYE et Feu Cyprien NTARYAMIRA ] et 1 en RDC [ Feu KABILA Laurent Désiré ] et qualifie sans honte les droits humains de non-sens“.
Répondre
G
Ni byiza kwumva abantu batugirira impuwe bakatuvugira, ariko ntibidusinzirize kuko nitwe tugomba kwibohoza kandi tuzabigeraho uko bizagenda kose. Ikibazo gusa ni ryari? Amateka atwigisha ko ubutegetsi nku bwa kagame budafite avenir, kubera ko kagame, umwicanyi w' umutusti w' umuhezanguni, yibeshya ko gufata Rubanda nyamwishi b'abahutu ukabahindura abacakara, ubita ibyo ushaka byose, bitagira iherezo ndetse natareba nabi bizarangira nabi.<br /> <br /> Nkuko abafaransa bavuga, on ne domine pas éternellement un peuple par les armes. Urugero rwari rukwiye kuba isomo kuri mayibobo ni Afurika yo hepfo. Bagashakabuke, bari bafite intwaro nyinshi, ndetse baranazikoraga ariko ntibyabujije abirabura kuvanaho apartheid.<br /> <br /> Mayibobo Kagame we uretse kubeshya no kuroga, ntazi gukora intwaro, azihabwa n'abazungu izindi akazigura mubyo yiba abanyarwanda. Ikindi kibazo afite nuko Apartheid ye igendera k' umuntu umwe n'agatsiko ke karanzwe na SIDA (Kaberebe, MushikiWAZO, ect...). Ibi bishate kuvuga ko naho yakomeza gutegeka, igihe azitaba Shitani, systeme ye izahita imukurikira mu Muriro w' iteka...<br /> <br /> Ariko njye nkeka ko ibintu bizihuta cyane kubera ibintu bikurikira:<br /> <br /> -Rapports nyinshi (ONU, Espagne, Bourgiere, ) nubwo zitamukurikirana, ziri mu kabati ariko ntabwo zasibanye. Abashaka ko Muteremuko wa Kagame wihuta, bagomba gusaba ONU ko iziha agaciro<br /> <br /> -Inyenzi ubu zacitsemo ibice, kuburyo zisigaye zimeze nki ISENENI, aho nzangana kurusha uko zanga abahutu n' abanyekongo. Mwiboneye namwe ko yinjiye muri Kongo kurasa Abatutsi n'abanyamulenge. Njye ntabwo byantangaza Munyuza twa tuzi twe atwihereye Mayibobo Kagame.<br /> <br /> -Kagame na Museveni uzatanga undi azamuhitana. Njye nkeka ko Kagame ariwe uzahitana Museveni, kuko niwe NYENZI ibarusha INTAMBWE mu kwicana, kubshya, kuroga, nubwo na Museveni atoroshye ariko ubusaza bwe ni désavantage.<br /> <br /> -Abazungu bafashaga Kagame ntabwo ari Inshuti ze, kuko bo bareba inyungu zabo. Kandi iyo igihe kigeze cyo kukurekura bagukorera ibyo Kagame akorera ABAHUT de service nka Safari, Bizimungu,... Mobutu, Savimbi, Saddam Hussein, nabo barafashijwe igihe kirekire<br /> <br /> -Kagame mu karere kose niwe muntu wanzwe cyane. Nta gihugu na kimwe bumvikana.<br /> <br /> Muri macya the guy is finished.
Répondre
N
Hari umuvandimwe hasi aho wavuze ikintu gikomeye: Kuba TERMINATOR BOSCO NTAGANDA ICC or TPI amwemeza biriya byaha 18 maze NTAGANDA nawe agahindukira akavuga ko ari J. KABILA, Mwitinda mukanya J.KABILA nawe arahita avuga uwamutumye cg umwe yice undi birangire.<br /> <br /> NIBA MUTAZI IBIRI KUBA UBU NIMUREBE AMAKURU ARI GUCICIKANA EUROPE.<br /> <br /> https://rugali.com/iminsi-ya-kagame-irabaze-kereka-ugikomeje-kwemera-ibinyomba-bye/<br /> <br /> KAGAME IMINSI NI MIKE AHUBWO ICYO NABASABA:<br /> <br /> MUKORE LIST Y IKITWA "INTOREHAMWE" YOSE AHO IRI MUHEREYE KURI BA TOM NDAHIRO, BA MWUZUKURU WA NGURUBE BA KABAREBE, BA MUNYUZA NIZINDI NKORAMARASO MAZE ZIZANYUZWE MURI GACACA YA NYAZO UREKE KUBESHYA NGO HABAYE GACACA.<br /> <br /> Ubu Polo Kagame INDAKI ayigeze kure kuko HUTU GENOCIDE akazayica mumyanya y intoki Dore aho ndi hano. <br /> <br /> REPORT ziri mutubati zigiye GUSOHOKA polo ivyo bamushakagamo barabirangije ntanubwo ABAZUNGU bashaka kwishyiraho AMARASO. BAZABYEGEKA KUBO Polo ubwe yavuze ko bareba IKIGORYI bakagituma kikarimbura benewabo...<br /> <br /> <br /> Abatutsi bafitiye kagame Umujinya wa benewabo Yarimbuje none akaba ubu nabo abageze kubuce barigusatagurana DRC!!!<br /> <br /> Nsubiremo nti: URUBANZA RWA TERMINATOR rwarangije byose ahubwo bamwe bo muri JAMBO NEWS, AMAHORO IWACU , NABANDI BA RENGERABOSE MUHAGURUKE MUBYINE INTSINZI RWABUJINDIRI avuyeho NKUBUFINDO AKA MAGAYANE. <br /> <br /> Ese mama igihugu kigiye guhabwa nde? FORA...<br /> <br /> <br /> BYE BYE FPR... IGISIGA KIREKIRE<br /> <br /> <br /> Mudusohorere URUTONDE RW INTIREHAMWE ZO MURI DIASPORA tube tubwira ibihugu zihishemo Kuzishakira hepho nohejuru. Zuzasibanura uko zahunze byanze bikunze.<br /> <br /> VIVE MRCD<br /> VIVE P5<br /> VIVE J. MUNYANDINDA<br /> VIVE NSAKARA<br /> VIVE INGABIRE <br /> <br /> BYE MWENE RUTAGAMBWA ntakadahera.<br /> <br /> https://rugali.com/iminsi-ya-kagame-irabaze-kereka-ugikomeje-kwemera-ibinyomba-bye/
Répondre
M
UYUMWANDITSI ARAKOZE KWEREKA ABANYARWANDA BATARI BAZI ICYO ABANYARWANDA BAZIZE CY,UKURI (UBUKUNGU BWA ZAIRE AMERIKA YARI ISHAKA KUGERAHO ) ARIKO URUHARE RUNINI RURI KUBANYARWANDA BICARANYE IBIBAZO BY,IMPUNZI BIGATUMA TUBA INZIRA Y,ABASHAKA UBUKUNGU BWA ZAIRE HABAYE N,URUHARE RW,UMUNTU WUZUYE UBUGOME N,UBUJIJI (KAGAME) WIYEMEJE KWICISHA BENEWABO NGO YIBONERE UBUTEGETSI , ABANYARWANDA ISOMO TWAGAKUYE MUBYAHISE NI UGUKEMURA IKIBAZO CYO KUGABANA UBUTEGETSI NTIHAGIRE URYAMIRWA ,IMPUNZI ZOSE ZIGATAHA BITSYO NTITUZONGERE KUBA INZIRA Y,ABASHAKA UBUKUNGU .
Répondre
K
Yego ntabwo twasomye igitabo cyose cya Titi Palé,ariko biragaragara ko ubushakashatsi bwe butageze kure. Iyo acukumbura yari kubona ko abanyamerika n'abongereza bari bashyigikiye cyane FPR. Nubwo kw'ikubitiro FPR yari ifite amatwara ya gikomunisiti, USA yabonye ko nta handi yanyura ngo ijye gusahura muri Congo itanyuze mu Rwanda (Théorie du porte-avions). USA yafashije ku mugaragaro FPR iyiha intwaro ibinyujije kuri MUSEVENI, USA yari ifite station mu Bugande yakurikiranaga mouvements zose za FAR igaha amafoto n'amakuru FPR.Ntabwo kurasa indege ya Habyarimana byabaye abanyamerika batabizi (Clinton yabirebaga nkuko Obama yarebye uko barashe Bin Laden). Génocide igitangira babujije ambassadrice wabo Albright kwemeza ko ibyaberaga mu Rwanda yari Génocide, kuko hakurikije amasezerano ya ONU , Conseil de Securité yagombaga guhagarika iyo génocide, Igihe Ambassadrice Albright yasuraga u Rwanda, FPR imaze gufata ubutegetsi FPR yohereje abakomando bo kwica abagogwe ngo bigerekwe kuri EX-FAR.Igihe Kagame yateraga Zaire agasenya inkambi, akica impunzi, indege za USA nizo zatangaga amakuru y'aho impunzi ziherereye ariko zinashyira amasasu aho inkotanyi zizayasanga. Rero nta wavuga ko abanyamerika batinjiye mu ntambara mu buryo buziguye. Na Trump wavuze ko azafunga ba Museveni na ba Kagame yageze aho abona ko akeneye amabuye y'agaciro ya Congo n'iyindi mitungo. Géopolitique quand tu nous tiens!!!
Répondre
H
Arega ubundi imbwa mujeri kagome isigaje amazuba makeya gusa!! Isi yose imaze kumenya ko muri Congo habaye GENOCIDE HUTU. Iyi mbwa muejro rero igomba kubibazwa byose!!
Répondre
N
BOSCO TERMINATOR arashinja J. KABILA ko ariwe Wakagombye kwishyura ibyo aregwa aho kumurushya!! Kuki TERMINATOR atavuga Giti mujisho akavuga KABILA? Ishyamba siryeru.<br /> <br /> Hagati aho INKOTANYI zatangiye KWIGISHA mpamvu ki Zahutse mumpunzi DRC zikarimbagura HUTU GENOCIDE! Ubu byabaye umutwaro ukomeye ukuntu RWABUJINDIRI aho azajya ajyahose azajya yisobanura KUMABI YA HUTU GENOCIDE muri DRC.<br /> <br /> Hagati aha mbabwire ko muri ruriya RUBANZA humviswe abantu barenga 2500. MWABA MUZI IBYAVUZWEMO SE?<br /> <br /> MWE MWICECEKERE MUZIREBERE AK INKORAMARASO INKOTANYI.
Répondre
N
Ni umunsi n igihe gusa. ABA BAJONOSIDAIRE igihe cyabo kizagera babibazwe
Répondre