UKURI KUTAZWI KU MAHANO YAGWIRIYE U RWANDA AKURUWE N’INGOMA Y’ABATUTSI B’INTAGONDWA !

Publié le par veritas

Kanjogera-Jeanetti.pngImpamvu intagondwa z’abatutsi ba FPR zirangajwe imbere na Paul Kagame zanze ko isomo ry’amateka y’u Rwanda ryigishwa mu mashuri y’u Rwanda ; ni uko ayo mateka azicira urubanza ! Ubugome abatutsi b’intagondwa bakoreye abahutu ku ngoma z’abami, ubu nibwo bugome Kagame Paul na FPR bakorera abahutu kuri iyi ngoma yabo kuva mu 1994 kugeza ubu ; kwigisha abana b’abanyarwanda ayo mateka bibacira urubanza kandi ntaburyo bafite bwo guhindura ayo amateka ! Icyemezo bafashe akaba ari ugukura iryo somo ry’amateka y’u Rwanda mu bumenyi bugomba kwigishwa mu gihugu ! Ku isi yose, igihugu cy’u Rwanda akaba aricyo cyonyine kitigisha mu mashuri amateka y’igihugu cyayo. Umugande witwa Remigius Kintu akaba azi amateka y’u Rwanda kurusha abanyabwenge b’u Rwanda bo kungoma ya FPR na Kagame ! Biratangaje ariko niko bimeze. Umusomyi wa Veritasinfo yatugejeho amateka y’ingoma z’abatutsi nk’uko mugiye kubisoma hasi aha : [Niba wumva ururimi rw’icyongereza, soma ku buryo burambuye iyi nyandiko  “The truth behind the Rwanda tragedy” yanditswe na RemigiusKintu.http://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/4486/3588.pdf?sequence=1]

 

R.Kintu yatangiye inyandiko ye avuga uko umubano hagati y’abahutu n’abatutsi waranzwe n’ubugome burengeje urugero abatutsi  bakoreye ubwoko bw’ abahutu mumyaka myinshi bategetse kugeza kuri revolisiyo ya 1959. Iyo revolisiyo ikaba yarahiritse ubutegetsi bwa cyami (bw’abatutsi) bwarangiye abari babushyigikiye bahunze abandi bake bagasigara mu gihugu. Muri ubwo bugome Kintu wabitohoje ndetse bimwe akabyibonera n’amaso ye mu gihugu cye cya Uganda ari nacyo cyakiriye izo mpunzi z’abatutsi, aravuga akarengane kakorewe abahutu harimo: kubagira abacakara, kwicwa igihe icyo aricyo cyose, agasuzuguro, kubafata nk’aho atari abantu, n’ibindi bikorwa by’urukozasoni.

 

Abakoloni b’ababiligi ntibakoze ibihagije kugira ngo bahagarike iryo yicarubozo ryakorerwaga abahutu ku mahano yose bakorewe n’ingoma ya cyami yari igizwe n’abatutsi bayoboreshaga igihugu inkoni y’icyuma. Umuhutu yagombaga kwigomwa umunsi umwe buri cyumweru wo gukorera umutware w’umututsi nta gihembo. Imirima yari iy’abatutsi, umuhutu we akagira inshingano yo kuyihinga, umusaruro ukaba uw’ umutware w’umututsi, ibyo byitwaga UBURETWA (ndlr: Ubu mu burasirazuba bw'u Rwanda imvugo y'abahutu bahingira abatutsi b'aborozi bayise ngo "HINGA TUGABANE!). Iyo politiki yakenesheje abahutu ku buryo benshi byabaye ngombwa ko batorokera mu bihugu bibanyi bahunga ubwo bugome n’akarengane ; bakajya gushaka icyababeshaho mu bihugu by’amahanga (ndlr: ikigaragaza ko abahutu batagira inzika, nuko muri 1959, ubwo bamwe mu batutsi bahungaga, abahutu babahunze batigeze bashaka kubagirira nabi iyo mu bihugu byo hanze babasanzeyo nkuko abatutsi bo babikoze, nanubu bakaba bakibikora kuva mu 1994).

 

http://wikirwanda.org/images/7/77/KALINGA.jpgTwibutse ko umuhutu wagaragaragaho kutumvira ayo mategeko y’ingoma y’abatutsi yahanishwaga gukubitwa ikiboko (cyari kigizwe n’impu zo ku murizo w’imvubu) incuro umunani. Amashuri yari ay’abatutsi gusa, bake mu bahutu nibo bashoboye gutobora bariga, nabwo byabaga bitewe n’uko babaga baratoneshejwe n’abatware babo. Ubugome bw’abatutsi ku bahutu burengeje igipimo, ku buryo ikimenyetso cy’ubwami cyari ingoma yitwaga KALINGA, ikaba yaratakwaga ibishahu by’abagabo b’abahutu. Umwamikazi akagira icumu n’inkota, kugirango ngo akomeze ubutegetsi bwe yahagurukiraga ku bana b’imishishe b’abahutu cyangwa igihe yumvaga ashaka kwishimisha akica umuhutu nta mpamvu iyo ariyo yose(ndlr : Ibyo biragaragara no ku ngoma ya FPR, aho imaze imyaka 20 yica, ifunga abahutu, ndetse ikagerekaho n’abaturage b’igihugu cya Kongo, kandi ariyo yateje intambara yazanye ubwo bwicanyi mu bana b’u Rwanda, ubu FPR yazanye inyigo ya NDI UMUNYARWANDA kugira ngo abana b’abahutu bose bitwe abicanyi kandi nabo babyemere !).

 

KWIVUMBAGATANYA KW’ABAHUTU

 

http://adhabi.unblog.fr/files/2010/05/dominiquembonyumutwa5b15d.jpgRaporo y’umuryango w’abibumbye yasohotse 1948, imaze kwerekana ubusumbane bwari hagati y’abahutu n’abatutsi yasabye ubutegetsi bwa gikoloni bw’ababiligi gutegura abaturage kugirango bashobore kwiyoborera igihugu cyabo, abatutsi ntibashimishijwe n’icyifuzo cya Loni, kuko bo bishakiraga ko bakomeza kuba hejuru y’abahutu bagakomeza kubagira abacakara babo ubuzira herezo (Ndlr : kugeza na nubu FPR iracyakubita agatoki kukandi kubera ko ngo abazungu bahaye u Rwanda ubwigenge bagahagarika ubwicanyi bw’abatutsi kubahutu, none ubu bagaruye ibya kera ). Imbarutso yo kwivumbagatanya yaje gutangira 1959 igihe intagondwa z’insoresore z’abatutsi zaje gukubita hafi kumwica umwe muri bake b’abahutu bari abatware (sous-chef /sub-chief Mbonyumutwa) nyuma inkuru yaje gukwira mu gihugu ko yapfuye.

 

Nibwo haje kuba inkundura ya revolisiyo yaje kurangira muri 1961 ubwo habaga amatora ya KAMARAMPAKA, aho abahutu baje gutsinda maze bakirukana ingoma ya cyami, maze umurwanashyaka Geregori KAYIBANDA aza kuba prezida, hashyirwaho guverinema ndetse n’abahagarariye abaturage (parlement). Abatutsi bari bashyigikiye ingoma yabo ya cyami, ntibabyishimiye, bafata iy’ubuhungiro, benshi berekeje iya Uganda. Twibutse ko Musenyeri Andereya Perraudin icyo gihe  mu 1959 yanditse ibarwa asobanura iby’akarengane kari mu gihugu, bityo akaba yarifuzagako habaho amahinduka mu mibanire y’abaturarwanda, ntabwikanyize bw’ubwoko bumwe aribwo bw’abatutsi(ndlr: iyo nyandiko ya Perraudin , ikunda kuvugisha abatutsi menshi ndetse bamwe bakamufata nkaho ariwe wagumuye abahutu, ndetse bakaba barishyizemo na Kiliziya Gatolika ko ariyo yabakuye ku butegetsi, bityo FPR ikaba yarayihekuye yica abasenyeri n’abapadiri batagira ingano igihe yari imaze gufata ubutegetsi).

 

Abandi nka Augustini Misago, ndetse na Fokasi Nikwigize, bari barabacitse ku icumu, baza kubivugana nyuma babarega jenoside. Ikindi cyaje gutangaza abantu n’igihe abambari ba FPR bigaragambije mu gihugu cy’ubusuwisi (Suisse) ahitwa Veyras tariki ya 04/04/1999 igihe Musenyeri André Perraudin yizihizaga imyaka 60 y’ubushumba, bamuregaga ngo kuba yaragize uruhare muri jenoside ya 1994 kandi muby’ukuri uyu musenyeri wakoze mu Rwanda imyaka 38, yaje gufata ikiruhuko cy’iza bukuru tariki ya 15/09/1993. Icyo bamuzizaga ngo ni uko yaba yaraharaniye ko abahutu bajijuka maze bakigobotora ubucakara abatutsi bari barabashyizemo bityo igikorwa nkicyo kubw’ intagondwa z’abatutsi zirangajwe imbere na FPR zikaba zaragifashe nk’icyaha gikomeye,  ngo ntizishobora kukimubabarira niyo byagenda bite !

 

IMPUNZI Z’ABATUTSI MU GIHUGU CYA UGANDA

 

Impunzi z’abatutsi zikigera muri Uganda muri 1960, umuryango wa UNHCR waje kubatuza mu nkambi za Rwimi, Kasese muri Toro, Kamuhingi, no mu kibaya cya Rukinga. Kubera ko aho muri ibyo bice bitari bituwe cyane, byaje gutuma abari barahunganye inka babona aho bazororera. Nubwo leta ya Uganda yari itunguwe n’ikibazo cy'izo mpunzi kandi itarakomera,abo batutsi b'impunzi baje gufashwa kuburyo buhagije n'ishami ry'umuryango w'abibumbye ryita ku mpunzi UNHCR, ariko igitekerezo cy’uko bazagaruka ku butegetsi mu Rwanda bakabwigarurira nticyigeze kibavamo, kuko bumvaga ko ngo bidashoboka ko bategekwa n’abahutu kandi bagomba kuba abaja babo.

 

http://www.langoweb.net/obote2.jpgNi muri urwo rwego mu myaka ya za 60, habayeho ibitero by’inyenzi birenga 5 kuri leta yariho icyo gihe mu Rwanda ariko bikaza kuburizwamo; ibyo bitero by'inyenzi byasobanurwaga n'abatutsi b'intagondwa babigabaga ku Rwanda bavuga ko ngo bagomba kurwanya ubutegetsi buriho mu Rwanda ngo kuko nta demokarasi bufite!. Bakiri muri izo nkambi baremye umutwe w’insoresore zitwaje intwaro witwaga  “The Banyarwanda Youth Association” kugira ngo bakomeze ibikorwa by’intambara kuri leta ya G. Kayibanda. Ariko prezida A. Milton Obote aza kubabuza ko bakoresha Uganda mu guhungabanya ibihugu bituranyi, kuko ibi byari binyuranyije n’amasezerano y’umuryango w’abibumbye (UN) ndetse n’uw’ibihugu by’Afrika (OAU). Ariko kubera ubutagondwa bwo kumvako intambara ariyo igomba kubageza ku butegetsi byanze bikunze bari bamaze kubura, ntibumviye inama bagirwa, ahubwo bashatse uko bahirika ubutegetsi bw’igihugu cyabahaye ubuhungiro cya Uganda kugira ngo babone uko bakomeza umugambi wabo.

 

http://idata.over-blog.com/2/93/44/38/images4/kayibanda.jpgIcyo gihe ntibyabagendekeye uko babyifuzaga, ariko intego yabo yakomeje kubabamo. Habayeho imishyikirano na Kigali y’uburyo bwinshi kugira ngo bashobore kugaruka mu Rwanda, ariko izo ntagondwa z'abatutsi zahisemo gukoresha inzira yoroshye y'uburiganya yo kugaruka ku butegetsi mu Rwanda,mu gihe cyose hendaga kuba ubwumvikane, abatutsi bakoraga uko bashoboye bakazana amananiza kugira ngo berekane ko leta y'u Rwanda ariyo ifite ibibazo (ndlr : Umuntu yakwibaza ukuntu mu mishyikirano ya leta ya Habyarimana na FPR, amasezerano yagezweho atigeze ashyirwa mu bikorwa no kuba yaratinze kwemezwa, nta kindi nuko abatutsi b'intagondwa bafite uburambe mu matiku batajya bifuza na rimwe gushaka kumvikana n’abandi. Wafatira urugero no mumishyikirano ya M23 na leta ya Kongo muri iki gihe). Muribuka ko Kagame ubwe yivugiye ko Musenyeri André Perraudin wigishije abahutu ubutabera mu mibanire y’abantu ndetse n’uburenganzira bwa muntu (social justice and human rights) ariwe munyabyaha mubi watumye abahutu bashobora kwigobotora ingoma ya gihake na cyami by’abatutsi.

 

Ikinyamakuru Kinyamateka cyayoborwaga na Kayibanda cyari gishyigikiwe na Perraudin, cyandikwagamo uko habaho impinduramatwara mu mibanire y’abanyagihugu, kikigisha ubutabera n’uburenganzira bwa muntu kuri bose,  kigashyira ahagaragara, ubugome bw’ingoma ya cyami, niho haje kuvuka ishyaka rya politiki MDR PAREMIHUTU ryaje gutsinda amatora maze rikirukana ingoma ya cyami n’ubutegetsi bw’ubwikanyize bw’abatutsi muri 1959/1960.

 

GUHAGARIKWA KW’INKAMBI MURI UGANDA


Kubera bamwe mu banyapolitiki b’Abahima bo muri district ya Ankole bari hejuru muri leta ya Obote (barimo abitwa Grace S. Ibingira, C.B. Katiti na W.W. Rwetsiba)  bari bamaze kugirana ubucuti bukomeye n’impunzi z’abatutsi, bumvishije prezida M.Obote ko agomba gufunga inkambi maze akareka impunzi zigatura nk’abandi baturage ba Uganda. Ibyo byatangaje abakozi bari bahagarariye UNHCR bari basanzwe bazifasha, maze leta ihita ituza izo mpunzi n’imiryango yabo mu gace ka  Namutamba, Kiboga, Mawogola no mu bindi bice bya districe ya Ankole. Aba banyepolitiki b’abahima ntibahagarariye aho, ahubwo bakoze uko bashoboye maze binjiza insoreresore z’abatutsi, abasore n’inkumi mu murimo wo kuneka abanyagihugu.

 

http://chimpreports.com/thumbnail.php?file=Gen._Kagame_663641104.jpg&size=article_largeImpamvu nta yindi nuko ibyo byegera by’abanyepolitiki ba Uganda bumvishije M.Obote ko abo bakozi bashya bari bazwiho ubuhanga mu gukora kazi ko kuneka, ngo kuko biri mu maraso yabo. Bashyizwe igorora kuko ibyo bari babimenyereye kuko kuva ku bakurambere babo, bari barishe urubozo imyaka amajana n’amajana ubwoko bw’abahutu mu Rwanda. Uwo murimo akaba ari uwabo ntawundi wabahiga kuwukora neza, kuko biri mu maraso yabo. Kubera igitugu Obote yategekeshaga abaganda, ahagana mu mwaka wa 1960 Obote yari akeneye abatutsi kuko bari bazwiho ubugome burengeje bwo gukandamiza abaturage, akaba ari nayo mpamvu yaje kubaha akazi mucyitwaga General Servisi Unit (GSU), kugira ngo bamukorere ako kazi ko kuneka, dore ko babishoboye, ari abagabo cyangwa, abakobwa babo batajya bagira umuco wa rwitangirizwa mu kwigurisha (loose moral behaviour).

 

Kugira ngo akazi kabo kagende neza kandi bashimishe uwari wakabahaye, bize vuba na bwangu indimi gakondo z’abatuye Uganda y’amajyepfo arizo : Runyankole, Rukiga, Luganda ndetse na Lusoga. M.Obote yifuzaga ko ubutegetsi bwe bwaramba dore ko yari yizeye igisirikare ahanini cyari kigizwe n’abo mu bwoko bwe, noneho baje kuvangwamo n’aba bacancuro b’impunzi z’abatutsi batagira ubumuntu nabuke maze suguhonyora abashoboraga kurwanya ubutegetsi bwe (oposition) karahava. Inkumi z’abatutsikazi zoherezwa hirya no hino mu tubari, mu mahoteli, no muri za resitora, mbese ahashoboraga guhurira abantu benshi baganira, abandi bagirwa abagore.

 

Izo nsoresore z’abatutsi zari zashyizwe mucyitwa GSU, zoherezwa muri za ministeri n’izindi serivisi zinyuranye, mu mugambi wo kuneka abakozi b’ingeri zose. Muri iyo GSU harimo Yoweri Museveni akiri muto yakuriye mu rugo rw’uwitwa Boniface Byanyima akaba yarize ku kigo cya Ntale High School, akanakora mu biro bya Ministiri w’intebe w’icyo gihe, hamwe n’abandi benshi nk’abitwa ba Chris Katsigazi, n’abandi. Iyo GSU yaje kuba icyamamare mu gihugu bitewe n’ibikorwa by’ubugome ndengakamere byakorwaga n’izo nsoresore z’abatutsi, bituma haba umwiryane mu gihugu, ari imigendekere myiza politiki n’ubukungu bw’igihugu birahazaharira kubera umutekano muke batezaga bica, bafunga, banyuruza abari mu shyaka rya oposisiyo ryitwaga «Democratic Party » maze biviramo kwanga urunuka ubutegetsi bwa perezida M. Obote.


IDI AMIN n’abatutsi / FRONASA n’umugambi w’abatutsi

 

Prezida Idi Amin agifata ubutegetsi taliki ya 25/01/1971, abaturage bariruhukije bumva ko agiye gukuraho GSU.Yagerageje kubarwanya bamwe mubari bagize iyo servisi y’inkoramaraso GSU barahunga, ariko kubera ubuyoka cyangwa se uburyarya bwabo burengeje bari barinjiye mu baturage b’igihugu, ku buryo hari abasigaye maze bongera kwishyira hamwe biyenyegeza muri leta ya Idi Amin bongera gukora indi servisi yari ishinzwe kuneka yitaga State Research Bureau (SRB). Bamwe mubahoze bagize GSU bageze hanze aho bari barahungiye Amin, maze bahimba icyiswe FRONASA iza kuyoborwa na Y.K. Museveni, ariko kubera uburyarya, baje kubeshya abari mu ishyaka rya UPC, maze bishyira hamwe, ariko mu by’ukuri kwarukugira ngo byitwe ko ari abaganda dore ko nabo bari barihaye ubwenegihugu bw’ubwoko bw’aba Banyankole n’a Bakiga, kugira ngo bashobore kurwanya ubutegetsi bwa Idi amin maze nyuma bazakurikizeho ubwo mu bindi bihugu byo mu karere kose k’ibiyaga bigari bahereye kuri Uganda, nyuma bakazakomereza ku bindi bihugu, dore ko ariwo mushinga cyangwa se umugambi w’igihe kirekire bahoranye, ubwo bishyiraga hamwe n’abatutsi b’Abahima.

 

http://www.statehouse.go.ug/sites/default/files/imagecache/personnel_page/images/personnel/president-yoweri-museveni-state-house-uganda.jpgMuri gahunda, nyuma y’uko bamaze gufata Uganda, kwari gukurikizaho u Rwanda, nyuma Zaire (RDC), u Burundi, Tanzaniya, bakazakomereza ku bihugu byo mu majyepfo, batibagiwe na Kenya. FRONASA yariyobowe na Yoweri K. Museveni, Fred Rwigyema. Paul Kagame, Ezra Bunyenyezi, Emmanuel Bunyenyezi, David Tinyefunza, Jimmy Muhwezi, Otafire, Barihona, Rwandali, Rwehibanda, Keitonga, Ghashizi, Ezra Suruma, Muchunguzi, Kaharwa, Ruhakana Rugunda, Mathew Rukikaire, Perez Kamunanwire, n’abandi benshi. Nk’uko basanzwe babifitemo uburambe bwo kuriganya, bifashishije abaganda, nka Ahmed Sseguya wabanje kuyobora ikigo ingabo za Fronasa zitorezagamo ahitwa Nachingweya, ariko kimwe n’abandi baganda benshi batangiranye, ku itegeko rya Museveni baje kwicirwa mu ntambara y’ i Luwero,  nyuma bagenda basimbuzwa abatutsi nyabo, kugirango bazasigare bafite imbaraga zose dore ko barwanaga mu izina ry’ abanyagihugu nyabo b’abanyankole, n’abakiga.

 

Igihe Idi amin ahirikwa ku butegetsi muri 1979, bitwaje Fronasa, muri conference yabereye Moshi (Tz) bashyize imbere umuganda uwitwa Yusuf Lule. Uko politiki ya Uganda yagendaga ishwanyagurika, niko aba bavamahanga b’impunzi z’abatutsi bagenda binjira buhoro buhoro muri buri gice cy’ubutegetsi bakigira icyabo, kugeza bwo bashinze imizi nta muganda ushobora kubivumburaho. Igitangaje nuko ubwo Yusuf Lule yafashe ubutegetsi, yasabye Museveni kumuha amazina y’abantu yumva  ko bakorana nk’abaministiri, yamuhaye listi y’abantu 18 bose b’abatutsi biyita abanyankole, hagomba gukurwamo gusa 14. Ubwo Museveni yaje kuba Ministiri w’ingabo, byatumye ashobora gushyira mu myanya ikomeye benewabo kugira ngo babone uko bagenzura igihugu cyose nta nkomyi. Ariko yaje kugabanywa ingufu n’irindi tsinda ry’abaturiye Nil (nilotic clique) nako kari agatsiko kari gafite ingufu kakaba kari kayobowe n’uwitwaga Oyit Ojok.

 

Twabibutsa ko igihe Museveni yari ministiri w’ingabo mu gice cy’igisirikari cya FRONASA, aricyo NLA (National Liberation Army) yinjije abatutsi b’impunzi, abahima n’abanyankole bo mu karere ka Kigezi benshi mu gisirikari. Ibikorwa by’urukozasoni byakorewe mu bigo bya gisirikari cy’ aho bita Lubiri (Lubiri Army Barracks) na Makindye Military Police Barracks, aha baharimburiye abasivili benshi bagenda barobanura abo bashaka mu gihugu cyose, abakoze ako kazi bazwi cyane n’abitwa Rwandali na Rweibanda ; bakoreshaga bisi yitwaga Mpawo Atalikaaba, iyi modoka yagendagamo abicanyi kabuhariwe bacaga imitwe bakicisha abantu udufuni , imirambo ikajyanwa gutwikirwa kure mu bice bya kure mu gihugu (Niba wumva ururimi rw’icyongereza komeza usome andi marorerwa yakozwe n’aba bicanyi ku buryo burambuye mu nyandiko ya  K. Remigius «The truth bihind the Rwanda tragedy »).

 

Abatutsi b’impunzi mu bwenegihugu bwa Uganda

 

Nubwo Museveni yaje kuva ku mwanya wa ministiri w’ingabo, ariko bagenzi be bandi basigayemo, maze bakomeza ibikorwa byo kwica kurigisa abasivili n’ibindi bikorwa by’iterabwoba byatumye ubutegetsi bwa Yusuf Lule na G.L. Binaisa butagira imbaraga ku buryo byatumye abaturage babwanga. Muri za 1980, igihe abanyapolitiki b’abaganda bakuragaho ubutegetsi  ku nshuro ya kabili bwa Obote, icyo gihe Museveni yayoboraga commisiyo y’igipolisi cya gisilikari cyari cyarayogoje abaturage, binjizwaga mu modoka yari izwi ku izina (panda gari) bakabajyana bagiye kwicwa, kubaniga, kubatoteza abandi bakarigiswa bakabura burundu, mbese ibyo byari bimaze kumenyerwa muri Kampala. Muri 1981, abaganda bo mu bwoko buturiye Nil (nilotic) bari mu butegetsi bwa M. Obote, baje gukora ku buryo Museveni yirukanwa hamwe n’abandi batutsi bagenzi be.

 

Nibwo bahise bajya mu ishyamba bamaze kwiba ibikoresho bya gisirikari mu bigo bari barimo. Ariko kubera abaturage batari bishimiye ubutegetsi bwa Obote, Abatutsi bari barangajwe imbere na Museveni batangiye kwigomeka mu mashyamba, babonye uburyo bwo kubeshya abaturage ko baje kubabohora ku butegetsi bw’igitugu bwa Obote. Ndetse ni muri icyo gihe batahishe umugambi wabo wo kuzigarurira akarere kose k’ibiyaga bigari mu gihe bari kuba bamaze  gufata Uganda. Umugambi nyawo kwari ukurimbura, mbese bakagabanya ku buryo bugaragara umubare w’abahutu (cg se aba bantou muri rusange) mu karere ; no guhanagura abaturage baturiye Nil (nilotic people) bo mu majyaruguru ya Uganda, bityo abatutsi bagasigara aribo bategeka nta nkomyi.

 

Uganda ni igihugu kidafite amategeko yanditse yerekeranye n’abanyamahanga. Byatumye abaganda bibaza uko Museveni yabinjiranye birabayobera. Abatutsi bahunze muri za 1959 bakiriwe neza mu gihugu byo mu karere, barubaka, bariga muri za kaminuza za Uganda, Kenya na Tanzania, bahabwa akazi ; dore ko nyuma bageze aho biyita ko ari abanyankole cyangwa se abakiga. Hari Uwitwa Edith Ssempala wize muri Universite ya Lumumba i Mosiku (mu Burusiya) kuri buruse y’igihugu cya Uganda, ndetse aza no kugihagararira (ambassador) mu gihugu cya Leta zunze umwe z’Amerika (USA), ariko igitangaje nuko igihe yigaga i Mosiku, ntiyigeze yiyita umugande, ahubwo yavugaga ko ari umunyarwanda.

 

Mu kwitegura gutera u Rwanda imigambi yose yategurirwaga muri Diyosezi ya Kigezi kwa Musenyeri Harem imana (Haremimana) wari warabahaye ahantu hizewe, ndetse bakahakorera n’imyitozo ya gisirikari. Ibi byaje gutuma abakirisitu b’iyo diyosezi ndetse n’abaturage baturiye ako karere bivumbura kuri uwo musenyeri maze batangira kwandikira i Vatican ko yabakiza uwo musenyeri. Kubera gutinya abaturage n’abakirisitu, yaje guhungira i Kampala nyuma aza gusaba kwegura, Papa aza kubimwemerera.

 

IBYAHA BIKOMEYE ABATUTSI BAKOREYE MURI UGANDA


http://reveil-fm.com/images/bain.JPGUganda ni igihugu cyahuye n’ibibazo bikomeye bya politiki kuva cyabona ubwigenge. Muri ibyo harimo gutoteza ikiremwa-muntu, ariko aho byaje kuba agatereranzamba ni igihe Museveni yafatiye ubutegetsi. Abahanga muby’amateka ya Uganda bavuga ko ibintu byaje kunyuka, ku gihe cya Museveni kurusha ku bihe bya Obote na Idi amini bishyizwe hamwe. Haruguru mwabonye ko muri za 1960,kugira ngo Obote yigizeyo abo atifuzaga gusangira nabo ubutegetsi, yaje guhimba icyitwa GENERAL SERVICE UNIT (GSU) cyayoborwaga na mubyara we witwaga Akena Adoko, maze uyu akaba yarahisemo kwikoranira n’abatutsi bari impunzi zavuye mu Rwanda, bakaba bari bazwiho ubugome burenze ukwemera babifitemo ubuzobere, kuko bari bamaze imyaka magana babikorera abahutu.

 

Maze Kubera uwo mwanya bari babonye, abari mu ishyaka rya opposition (Democratic Party) s’ukwicwa karahava. Barica, bararigisa, bambura abantu imitungo yabo, kuwariwe wese ubutasi bwabo bwabonaga atavuga rumwe na UPC ishyaka rya Obote. Ibyakozwe byavuzwe kenshi muri iyi nyandiko, ariko igitangaje n’uko abapolisi b’iy’isi ntacyo bari bigera babikoraho cyangwa ngo bamagane izi nkoramaraso. Ni ukutabimenya se cyangwa babikora babizi? Twibutse ko abatutsi biyitaga ko ari abahima, abanyankole cyangwa se abakiga (ndlr: Ibyo babifitemo ubuhanga kuko aho bageze bahita bavuga ko aribo bahatuye kuva isi ikiremwa, bityo bagashaka uburyo bakirukana abo bahasanze).


Ku gihe cya Idi amini ho akimara guhirika Obote  25/01/1971, abari bagize GSU barimo Museveni barahunze, ariko abandi barasigara, nyuma baje gukorera mu cyiswe STATE RESEARCH BUREAU (SRB), nayo yaje gukora nk’iyayibanjirije, ariko by’umwihariko, yo ubugome yagiye ikorera abaturage, muri wa mugambi muremure wo kwigarurira akarere kose, ibyinshi babikoraga Idi amini atanabizi. Muri abo twavuga abanyepolitiki nka Ben Kiwanuka, Joseph Mubiru, Frank Kalimuzo, Rev. Fr. Clement Kiggundu, and Rev. Fr. Clement Mukasa, umwepiskopi w’umwangilikani Arkiyepiskopi Janan Luwum ndetse na  Bwana Oboth Ofumbi, n’abandi benshi.


Amwe mumayeri y’abatutsi, kwari ukwinyegeza bagakora ibyo bikorwa bibi by’urukozasoni ku baturage b’abaganda, bagamije kubangisha leta ya Obote n’iya Idi amini, nyuma bakazabona impamvu yo kurwanya ubutegetsi bavuga ko baje kubohora abaturage, bikazabaha n’uburyo bwo gutera ibindi bihugu byari mu mugambi wabo wa Hima-Tutsi Empire.

 

UBUTEGETSI BWA MUSEVENI

 

Museveni yatangije intambara muri za 1980, nkuko twabivuze haruguru, ari kumwe n’abatutsi bene wabo bari basanganywe mu bikorwa byo kwangisha abaganda ubutegetsi bwa Obote na Amini. Twibutse ko aba batari bacyitwa impunzi, ahubwo bari barashyizwe mu nzego z’ubutegetsi, bivuga ko HCR itari ikibabara mu mubare w’impunzi ifite. Twibutse ko Paul Kagame wayoboraga urwego rw’ubutasi bwa Uganda yari umwe mu basirikari ba Museveni bo hejuru afite nimero matricule: R00007;  kimwe n’abandi benshi bari kumwe, ntaho wari guhera ubita impunzi kuko bari barabaye abaturage b’igihugu cya Uganda (integrated). Twibutse ko NRA itari yafata  ubutegetsi, muw’1979 abatutsi bari  impunzi z’abanyarwanda        nubwo biyitaga abanyankole, abahima cyangwa abakiga, bishyize hamwe bakora umutwe witwaga RWANDESE ALLIANCE FOR NATIONAL UNITY (RANU), uyu niwo waje guhindurirwa izina rya  RWANDESE PATRIOTIC FRONT (RPF) muri 1987 nyuma gato Museveni akimara gufata ubutegetsi

 

GUTERA U RWANDA KW’UMUTWE FPR (01/10/1990)


http://www.jeuneafrique.com/photos/030092010092113000000rapportonu.jpgUmugambi wo gutera u Rwanda wavutse igihe ingoma ya cyami y’abatutsi yari imaze guhirikwa muri 1959/60, bamaze kugera muri Uganda, hagabwe ibitero by’intamabara ku butegetsi bw’abahutu bari bamaze kubufata, ariko ntibyabahiriye kuko bagendaga batsindwa mu ntambara zose bagiye bashoza. FRONASA imaze gushingwa i Daresalamu, nibwo bize neza amayeri yazatuma bashobora gutsinda intambara, kuko icyari kigamijwe n’ugufata mbere na mbere Uganda, hanyuma u Rwanda rugakurikiraho. Umugambi wa FPR y’iki gihe wo gutera u Rwanda watangiye mu by’ukuri muri 1985 igihe NRA yarwaniraga ahitwa Luwere, mbere y’uko ifata ubutegetsi muri 1986, abari bayiyoboye barangajwe imbere na Y.K. Museveni (High Commander) Salim Sareh, Fred Rwigyema, David Tinyefunza, Jim Muhwezi, Paul Kagame, Moses Kigongo, Kiiza Besigye, Kahinda Otafire, aba akaba aribo bateguye mu by’ukuri intambara yo ku Rwanda, nyuma gato NRM/NRA imaze gufata ubutegetsi muri Uganda.

 

Twibitse gato Museveni akimara gufata ubutegetsi nyuma gato, yatumiye perezida Habyarimana mu muhango wo gutanga amapeti ya gisirikari ku basirikari bakuru ba NRA, muri abo harimo aba bakurikira : Fred Rwigyema, David Tinyefunza, Mugisha Muntu, Jim Muhwezi, Paul Kagame, Shef Ali,Matteka, Byensi na Biganja. Maze muri uwo muhango Museveni asaba Habyarimana ko yakwemerera bamwe mub’ofisiye be bakaza gufatanya n’igisirikari cy’u Rwanda, ariko ntiyemeye icyo cyifuzo, muri abo harimo Fred Rigema, Mugisha Muntu na Paul Kagame. Byageze n’aho amusaba  ko abasirikari bo mu cyiciro cyo hasi baza, Habyarimana arabyanga. Nibwo noneho Museveni yasabye ko abatutsi b’abaturage bakwemererwa gutaha, Habyarimana avuga ko abadafite ibyaha bashinjwa aribo bataha.

 

Mu mpera ya 1986, Museveni yohere abasore 3000 bari bamaze kurangiza imyitozo ya gisirikari mu kigo cya gisirikari (Mulima Barracks), boherejwe nk’abasivili (infilitration) buri wese ahabwa amashilingi ya uganda 300,000 yo gukoresha ariko bakaba bari bafite inshingano yo kumenya no gutanga amakuru ku gisirikari cy’u Rwanda. Ubwo imyiteguro yo gutangira intambara ku Rwanda yari itangiye, kuko abandi basore boherejwe mu Budage no muri Cuba kwiga ibyo kuneka, no gukoresha intwaro za rutura. Muri iyi myiteguro haguzwe ibikoresho by’itumanaho bya gisirikari bikaba byarabikwaga mu gikuyu cy’ahitwa Bulemezi NRA yakoreshaga, hanyuma bategeka kugura mu ruganda Steel Mills, imipanga, inyundo, amashoka, n’ibisu, coupe-coupes, ibyo bikoresho bikazaba bifite icyapa ko byakorewe mu Rwanda (Ndlr : aha buri musomyi yamenya impamvu FPR ikunda kuvuga ko ngo imipanga yakoreshejwe mu bwicanyi bwo 1994 yari yatumijwe kugira ngo bamareho abatutsi, ibi akaba ari nabyo bishinjwa umucuruzi Felesiyani Kabuga. None se byari ngombwa ko hatumizwa imipanga yo kwicisha abatutsi, kandi abanyarwanda ari abahinzi-borozi, bizwi neza ko ibyo ari ibikoreho buri wese yabaga afite mu rugo yakoreshaga mu mirimo ye ya buri munsi ? Ibyo byose byari byarateguwe, kandi FPR /NRA bari bazi neza ibyaha n’ibirego bazarega abahutu igihe bari kuba bafashe ubutegetsi), kandi mu by’ukuri aribo babiteguye.

 

http://www.jeuneafrique.com/photos/072013/027072013104111000000rwanda_opt.jpgMuri 1987, abayobozi bakuru ba NRA bahaye  umucuruzi w’i Kasese Samuel Black amabisi 2 yo gutwara insoresore z’abatutsi zari zimaze kurangiza imyitozo ya gisirikari, bava mu kigo cya Milima Barracks ho mu musozi wa Rwenzori boherezwa i Kabare, aho bakirwaga na Batuma, nawe akabohereza mu duce dutandukanye tw’u Rwanda. Icyo gihe habayeho urujya n’uruza rw’abantu n’ibikoresho ari nabwo hashyizweho amabisi yavaga i Kigali ajya Kampala byitwa ko ari mu rwego rw’imigenderanire myiza y’ibihugu byombi, naho kumbi yari imyiteguro yari irimbanyije. Mu gihe muri Uganda havaga insoresore z’abatutsi b’imyaka hagati ya 11-17, mu Rwanda amabisi yavagayo yuzuye insoresore ndetse n’abavaga n’i Burundi bagiye mu myitozo muri Uganda. Abinjiraga mu Rwanda bari bafite misiyo yo guhungabanya no guteza akajagari n’umutekano muke bityo ubukungu bw’igihugu bugahungabana, hakaboneka impamvu y’intambara. Bakirwaga na benewabo hirya no hino mu gihugu, ariko cyane mu mugi wa Kigali, aho batezaga akajagari ko gushaka akazi, dore ko byari bigoye kukabona.

 

UBWICANYI RUSANGE BWO MU RWANDA

 

Mu ndyane z’amoko zo kuri iy’isi cyane  nk’izabaye mu Rwanda, ukuri niko kuhababarira, cyane iyo bigeze kubaregwa (les présumés coupables). Ntabwo rero ari ngombwa gutegereza imyaka n’imyaniko ngo tubone gushyira ukuri ahagaragara nk’iby’inkuru iryana yabaye mu bugereki (Greek) ku mayobera ya Oedipus Rex. Abantu ibihumbi n’ibihumbi batsembwe n’ingabo za FPR/NRA hagati y’italiki ya 01/10/1990 na 06/04/1994, abandi barenga miliyoni bakurwa mubyabo babaho mu buzima bubi badashobora kubona n’ubafasha, inkotanyi zabikoraga zizi neza ibyo zirimo, zibigambiriye kandi zizi neza ko aho zanyuraga hose zagendaga zihanaguraho uwitwa umuhutu, zibaga ababyeyi batwite, abandi zica imitwe, zikubita udufuni, zibikora muri gahunda yo gutera ubwoba abaturage bashoboraga gufatanya n’izari ingabo z’igihugu za Habyarimana kugira ngo batsinde urugamba vuba.

 

Habayeho gutwikira ibyaha n’amahano yakozwe na FPR igihe kirekire, babeshya amahanga harimo umuryango w’abibumbye (UN) kugeza kuri iki gihe bakibeshya. Ikibabaje nuko iyi UN n’amahanga byahaye umugisha ibinyoma bya FPR, maze barica, bararimbura, babikora amahanga arebera, ndetse anabafasha guhanagura neza (uwitwa umuhutu) abaribo bose bashobora gushyira ahagaragara ibikorwa byabo by’urukozasoni.  Bake bajijutse bashoboye kuvumbura amanyanga yo mu rwego rwo hejuru n’ ibyaha ndengakamere FPR Inkotanyi zakoze, bamwe barahizwe, abandi barwanywa byimazeyo. Ikigaragara cyo nuko FPR/NRA n’umuryango w’abibumbye (United Nations) bafite uruhare rugaragara muri jenoside yakozwe mu gihugu cy’u Rwanda.

 

UN yafashije FPR/NRA kubishyira mu bikorwa, kuko yabeshywe ikemera, ndetse ikanashyiraho inzego nk’urukiko (TPIR) rwa Arusha nka institution yo gukanda ubwoko bumwe aribwo abahutu. Ikaba nan’ubu itari yashaka ko abo ku ruhande rwa FPR nabo baburanishwa. Kubera Kubeshya kwa FPR kwaje guhabwa umugisha n’amahanga, abahohotewe nibo bafashwe nk’abanyabyaha kuva mu Kwakira 1990, kandi muby’ukuri barirengeraga ngo badashirira ku icumu. Umunyamabanga Mukuru w’umuryango w’abibumbye Bwana Butros Butros Ghali, wavumbuye mbere umugambi n’amanyanga y’abagize FPR, yashatse ko inteko ishinzwe umutekano muri uwo muryango wakohereza abasirikari bo kurengera abaturage, Leta zunze ubumwe za Amerika (USA) n’Ubwongereza (UK) zigenda zibangamira ibi byemezo kubera ubucuti FPR yari yaragiranye n’abari ku butegetsi bw’ibi bihugu, cyane ko nabo bari bafite inyungu ko bagiye kwigarurira umutungo kamere w’akarere.

 

http://www.harrywalker.com/images/photos/large/Boutros-Ghali.jpgAmerika yo ntiyahagarariye aho, ahubwo yatanze inkunga za gisirikari, kwigisha no gutoza ingabo za FPR, gutanga amafaranga yo gukoresha mu bikorwa bitandukanye, gutanga ruswa mu binyamakuru mpuzamahanga (manipulating the international medias) kugira ngo bavuge neza abayoboye FPR, bityo uyu mutwe w’inkoramaraso ushobore kurangiza gahunda zawo zo gutsemba ubwoko bw’abahutu no gukandamiza abasigaye. Aha twakwibutsa ko nta mashuri bisaba kugira ngo umenye ko FPR ikimara gutsinda ex-FAR, yikoreje abahutu bose ibyaha byose yakoze, ari abaturage bose batsembwe (abahutu n’abatutsi), kugira ngo ikomeze ubutegetsi bwayo, kandi ariyo yari yarabiteguye igihe kirekire ikiri muri Uganda ubwo yashaka gutera u Rwanda. Byumvikane neza ko habayeho ubwicanyi bwakuruwe n’intambara FPR yashoje ku Rwanda, bitewe n’ubugome bwinshi FPR yakoraga aho yanyuraga hose, byatumye abaturage bashaka kwirengera, ndetse bafasha n’ingabo zabo ex-FAR, ariko kubera gushyigikirwa n’amahanga kwa FPR (USA/UK) byose byashyizwe ku gatwe k’abahutu ngo bateguye kandi bashyira mu bikorwa jenoside, FPR yayiteguye ikanatsemba abaturage, yigaramiye, kandi ikaba ikibikomeje mu gihe cyose igifite ubutegetsi.

 

Ikindi kigaragaza kwibeshya cyane mu mahano yagwiriye u Rwanda, ni ku mibare itangwa y’abatutsi bapfuye muri jenoside. Mu by’ukuri bisanzwe bizwi neza ko mu Rwanda mbere ya 1994, hari miliyoni indwi z’abaturage, kandi abatutsi bari hejuru gato y’icumi ku ijana 10%, bishaka kuvuga ko bari hejuru gato ibihumbi magana arindwi (700,000). Nukuvuga ko tugendeye ku mubare w’ibihumbi magana inani (800 000) uvugwa w’abatutsi b’abapfuye muri jenoside, abatutsi bose bari mu gihugu barapfuye, ndetse bajya no kuzana abandi i Burundi maze babicira mu Rwanda. Ibi biragaragaza ukuntu amahanga yabeshywe, ndetse agashyigikira buhumyi FPR, mu bushishozi buke, hagambiriwe kumara ubwoko bw’abahutu.

 

Kuko turetse ibyo bavuga ko abategekaga u Rwanda mbere ya 1994, ngo baba aribo bateguye jenoside, na mbere kubwa Geregori Kayibanda, ndetse no no kubwa Habyarimana, bigaragara ko abatutsi aribo bahoraga bakurura intambara mu gihugu, ariko aba bategetsi ntibigeze na rimwe bashishikariza abaturage gutsemba abaturage b’ubwoko bw’abatutsi. Ibyo bizwi mu Burundi ho hagiye habaho ubwicanyi, abatutsi bica abahutu b’inzirakarengane babifashijwemo n’abategetsi b’abatutsi, ariko igitangaje nuko UN n’amahanga kugeza n’ubu ntanumwe yari yashyira ahagaragara ngo agezwe imbere y’ubutabera mu bwicanyi bwabaye i Burundi. Kuki ?

 

Abatari babizi nuko inzira yakoreshejwe na Museveni ahirika M. Obote ninayo yakoreshejwe mugukuraho perezida Habyarimana. Kubera urwango rukomeye bari bafitiye ubwoko bw’abahutu babahiritse ku ngoma ya cyami muri 1959, bateguye uburyo bwose bushoboka kugira ngo umuhutu atazigera yegura umutwe ngo ahirahire yongere kwisuganya atekereza kugaruka ku butegetsi. Ni muri urwo rwego mu kwezi kwa mbere kwa 1994, service ya NRA ishinzwe kuneka yohereje abasirikari 950 i Kigali bambaye sivili, bavuye Uganda, mu myiteguro yo gukora itsembatsemba ry’abaturage, n’abategetsi. Abandi boherejwe mu turere dutandukanye.

 

Twabonye neza ko imipanga ; inyundo n’amashoka  byakoreshejwe,  byari byaravuye i Bugande nyuma ibi bikoresho byahise bisubizwa Uganda FPR ikimara gufata ubutegetsi. Iyi nzira kandi ninayo yakoreshejwe muri Uganda, ubwo Museveni yahanaguyeho abo mu bwoko bw’aba Nilotiki bari batuye mu majyaruguru ya Uganda bari bayobowe na Alice Lakwena. Ariko kugeza ubu nta numwe uratunga agatoki  Museveni kuri ibyo byaha yakoreye  abaturage bo mu majyaruguru ya Uganda (ndlr : Niyo mpamvu perezida Moi, ariwe wenyine munyamahanga wamaganye FPR igifata ubutegetsi muri 1994, kuko yari azi neza ubugome bw’aba bantu, ibyo bakoreye bene wabo b’abanilotiki ; yavuze ko abaturage b’u Rwanda babonye ishyano gutegekwa n’abicanyi).

 

URUHARE RWA LETA ZUNZE UBUMWE Z’AMERIKA MU BYAHA BYAKOZWE NA RPF/NRA MU RWANDA NO MURI KONGO

 

http://cabindascope.files.wordpress.com/2010/11/afp_081203juges-tpir_8.jpgMu ishyirwaho ry’Urukiko mpuzamahanga rwashyiriweho u Rwanda, biragaragara ko abashyizeho inshingano rwagombaga kugenderaho bari babogamiye ku ruhande rwa FPR,  bityo ntibigeze na rimwe bashaka ko abanyabyaha bo muri FPR rubacira imanza. Birengagije nkana ko intambara yatangijwe na FPR tariki ya 1 Ukwakira 1990, kugeza Mata 1994, FPR yakoze ibyaha by’itsembabwoko ku baturage b’abahutu bari batuye mu gace yagenzuraga. Biyibagije nkana ko igihugu cya Uganda mu kohereza abasirikari bacyo kibita ko ari impunzi zari zitashye iwabo, bitaribyo kuko, inkambi zari zarakuweho kera na Obote igihe yabinjizaga mu nzego zitandukanye z’ubutegetsi cyane mu z’ubutasi bw’igihugu (General Service Unit (GSU), ndetse na nyuma kubwa Idi Amin, muri State Research Bureau (RSB)), aha muri make ni igihugu cya Uganda cyateye u Rwanda.

 

Kuko nta mututsi wari ukibarizwa mu nkambi ukurikije amahame UNHCR igenderaho. Impamvu nta yindi, nuko Abatutsi bari mu mirimo ikomeye muri Uganda akaba aribo bategekaga igihugu. Ibyo Museveni yitwaje ngo ni abasirikari bamucitse, ibyo ni bya binyoma byabo basanganwe bivanzemo n’urugomo, ahubwo ibyabaye byose biri ku mutwe we kuko niwe wohereje igisoda cye gutera igihugu cyigenga gituranyi cy’ u Rwanda. Ibi amahanga iyo aza gukoresha ubutabera nyabwo, byari gufatwa nk’igihe Iraki yateraga Koweti, ahubwo USA na UK barimo batanga ubutumwa bwo guhimbagiza  abicanyi bari bamaze gutera u Rwanda. Nta na hamwe hagaragara ko USA/UK bigeze bamagana Uganda kubikorwa byo gutera abaturanyi haba ku Rwanda cyangwa kuri Congo. Muri make, ibi byose Amerika ndetse n’u Bwongereza, mu migambi yabo yo gushaka gusahura ubukungu bwo mu bihugu by’ibiyaga bigari, byahisemo gukoresha abatutsi bo mu gihugu cya Uganda, birengagiza ibyaha ndengakamere bakoze, kandi bagikomeza gukora.

 

UMWANZURO


Amahano yagwiriye u Rwanda, yateguwe kandi ashyirwa mu bikorwa na Museveni, n’ikipe bafatanyije mu gufata ubutegetsi muri Uganda igizwe na Paul Kagame na bagenzi be, ubwicanyi bakoreye abaganda ku gihe cya Obote na Idi Amini, na nyuma bakimara gufata ubutegetsi, muri gahunda ndende yo kwigarurira ibihugu byose byo mu karere k’ibiyaga bigari, bahereye ku Rwanda yarakomeje,ibyakurikiye amahanga yarabibonye, aho kubamagana, ahitamo kubashyigikira, ndetse babashingira urukiko mpuzamahanga (TPIR)rwo gucira imanza inzirakarengane mu rwego rwo gucecekesha burundu abo mu bwoko bw’abahutu bajijutse bose bashoboraga kusobanura ako akarengane.

 

Muri make, ubwo tumaze kurebera hamwe abicwaga n’abicaga abaribo; amahanga yo yarimo asa n’ayogeza umupira w’amaguru bareba uko abaturage b’abahutu basohokaga mu gihugu bahunga inkoramaraso z’abatutsi kuko bari bazi ubugome bwabo, kubera ibyo bari bazi bakoze kuva batangira intambara yo muri 1990, maze bakurikirana abahutu muri Zayire (Congo) babicirayo, abari Tanzaniya babacyura ku ngufu maze injijuke zarimo bazitsembera ku Rusumo, imirambo yuzura Akagera n’ikiyaga cya Victoriya, ab’i Burundi babacyura ku ngufu barica, abasigaye bashyirwa mu gihome, maze ibyo byose bikorwa bareba uruhande rumwe aho kureba aho abicanyi bateraga baturuka muri Uganda ibyo bahakoreye, bagakomereza mu Rwanda, no muri Kongo na n’ubu batarahagarara.

 

 

Byashyizwe mu Kinyarwanda n’umusomyi wa veritasinfo

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article
W
<br /> Ntarondogoye iby'umugome kanjogera murda n' isi yose birazwi. Ijuru rirabizi kuko ruhuga yarya abana batagira icyaha na1 bigira mwijuru rikabakira, kuyabaremye bakakirwa kuko abona<br /> vyose kandi azi vyose. ikuzimu birazwi kuko uyu we yakiriwe na rusofero. Dore ishyano 2 Paul yica ibitambambuga, abana,n'ababyeyi atarebye icyaha. nabyo bimenyekana nk,ibyo bivugwa hejuru<br /> bya K.ninkota ye. Dore haje 3 Janette we braiwashing ye ikuzimu ntiragerayo kuko akitwa ikizima physically ariko psychologically  and morality yaravungaguritse.<br />
Répondre
R
ndibanda cyane kuri mwe musa nkabavugira ubwoko ngo bwarenganyijwe mukeneye kumenya byinshi mwiyita abanyarwanda ariko ntimuribo kuko mmwuzuye amaranga mutima ashingiye ku ivangura kuko uwabaha umwanya wo gusimbura kagame ubanza mwahanagura icyitwa umututsi kuko mu mvugo yanyu mufite ubugome n,uburakari gusa nta gisubizo mufitiye u rwanda mureke abo mwita ko muvugira kuko nta bibazo bafite .
W
<br /> Mubagabekazi barenga 40 ba3 aribo nyiramavugo, kanjogera na janette nyiramonge bahize(competition) abandi  kubera kumena amaraso yabaturarda.Wari uzi ko se janette nawe afite icyo<br /> arusha aba 2? numugabekazi wumugabo we!(1)injijuke itazi gusoma no kwandika ikirda(2) uretse icumu ninkota(ruhuga)akoresha agafuni,akandoyi,imbunda na brain wash(iyozabwonko)cyane cyane<br /> kurubyiruko rw'abahutu no kubategetsi bibyihuture (3). Ntazi icyo aricyo!umurdakazi cg umunyamahanga(4).yigize perezidakadi Paul akiriho(5) genda rda wagushije ishyano!!!!!!<br />
Répondre
M
<br /> ibigoryi gusa abantu nkamwe ubwo mwanyobora igihugu abantu nkamwe mufite ingingebitekerezo  ntabwo muzigera mugera kuri ikiguhugu ngo mukiyobore<br />
Répondre
I
<br /> Ndacyabaza ikibazo nigeze kubaza mu minsi yashize mu kinyamakuru leprophete: inyandiko nk'izi zijya zoherezwa abategetsi bo mu bihugu bikomeye ku isi, cyangwa zishyirwa mu kinyarwanda gusa byo<br /> gushimisha abakizi? Rwose ntacyo byaba bimaze abazi ibyabaye bagwiriwe n'ariya mahano ari bo bakomeje kubibwirwa, abakagombye kubimenya no kugerageza kudufasha kubikemura bari mu icuraburindi.<br /> Uretse ko abazungu nta na kimwe bayobewe.<br />
Répondre
K
Imana niyo nkuru, Gusa, sinari nzi ko ubugome n'amayeri inkotanyi zakoresheje zirimbura abantu bishobora kumenyekana.Kuba amhanga yabimenya cyangwa akabimenya ariko akica amtwi cyangwa akareba hirya, kuri twe abanyarwanda,turaziranye. Ibyo twakoraniye tubiziranyeho.