Itegeko ryo gukuramo inda: Noneho Agatsiko k'Abassajya kiyemeje koreka igihugu cyawe! Soma iyi nkuru umenye uko u Rwanda rwagurishijwe.(leprophete.fr)

Publié le par veritas

avortement.pngNg'uwo Marie Chantal Umuhoza, utunzwe n'umushinga utanga ibifaranga byo kwicira impinja mu nda za banyina !

 

Baca umugani mu Kinyarwanda ngo IBIJYA GUCIKA BICA AMARENGA.Iyi FPR isa n'iri muri rugabire za Dassani na Masabo (nk’uko twabigejejweho na Munyangaju Edmond) iraganisha u Rwanda mu nyenga! Muri iyi nyandiko ndagerageza kwerekana uburyo Agatsiko ka FPR kayoboye u Rwanda muri iki gihe kagiye koreka  igihugu bidasubirwaho bitewe no:


a) Gushyira inyungu zako imbere aho gushyira imbere inyungu z’abanyarwanda n’ Urwanda nk’igihugu (Nation)

 

b) Ubujiji, ubuswa no guhuzagurika mu kuyobora, gutegeka no gufata ibyemezo.

 

Izi ngingo 2 ndazisobanura muri iyi nyandiko, nibanda ku itegeko rigeze muri Senat rirebana no kwemerera abagore n’abakobwa gukuramo inda bidafashwe nk’icyaha cyo kwica.


Iyi nyandiko ikubiye mu bitekerezo  8 bikurikira:


 
 

1.Inyungu z'Agatsiko k'Abassajya bigaruriye FPR niryo tegeko rukumbi riyobora u Rwanda.


2.Umuco n’amategeko by’u Rwanda n’Abanyarwanda birugarijwe.


3.Ukuboko kwa Mpatsibihugu mu gushyiraho iri tegeko ryemerera abagore n'abakobwa gukuramo inda . 


4.Uko ikibazo cy’ubusambanyi giteye mu Rwanda.


5.Uko ikibazo cyo gukuramo inda giteye muri make mu Rwanda no muri Africa.


 

6.Imigambi, inyungu z’amafaranga, ubuswa, ubujiji no guhuzagurika by’agatsiko-FPR mu gushyiraho iri itegeko.


 

7.Ubwoba no kubura icyerekezo kw’Abanyarwanda.


 

8.Umwanzuro.

 

1.INYUNGU Z’AGATSIKO K’ABASSAJYA BIGARURIYE FPR NI RYO TEGEKO RUKUMBI RIYOBORA U RWANDA.


 

Nk’uko abanyarwanda dusanzwe tubimenyereye, inyungu z’agatsiko ka FPR nizo ziza imbere y’iz’ Abanyarwanda kabone n’iyo byaba bisaba kugurisha igihugu cyose n’abagituye, bipfa kuba gusa bifasha FPR kunguka amafaranga no kuramba ku butegetsi. Abakurikirana ibibera hano iwacu baribuka uko igihano cyo kwicwa cyavanywe hutihuti mu mategeko ahana y’ U Rwanda, atari uko FPR ari umugiraneza cyangwa isanze ari kibi ahubwo ari ugusiganwa n’igihe ngo irebe ko Imanza zari Arusha zakoherezwa mu Rwanda, ibi byajyanye no kubaka gereza-mpuzamahanga ya Muhanga yatwaye akayabo k’amafaranga ariko none dore amaso twerekeje i Arusha na i New York yaheze mu kirere, turacyategereje imfungwa z’Abahutu na dossiers zabo ngo tubakanire urwo tubifuriza….!


Abanyarwanda kandi tumenyereye ibyemezo bihubukiweho bifatwa n’Agatsiko k’Abassajya bigaruriye FPR harebwe gusa inyugu zako, nyuma bagasanga binyuraguyemo, bakabihindura, bakabeshya, bagapfundikanya ibipfa bigapfa, ibikira bigakira, bakatubeshyera ngo twumvise nabi siko bari babisobanuye….! Tumenyereye kandi amategeko menshi akorwa hashingiwe gusa ku nyungu z’agatsiko k’Abassajya ba FPR, bwacya agahindurwa hadashize n’imyaka 2. Ingero z’ayo mategeko ntiriwe nzirondora ni nyinshi cyane uhereye ku itegeko-nshinga ryo kuwa 26-05-2003 rimaze guhindurwa inshuro 3 (2003, 2005, 2008) mu myaka 9 gusa , ni ukuvuga ko nibura buri myaka 3 rihindurwa. KUKI? Kuko atari iry’abanyarwanda ahubwo rikaba ribereyeho kurengera  inyungu z’Agatsiko k’Abassajya kifatiye ubutegetsi.


Kuva FPR yagera ku butegetsi yaranzwe n’ubuswa no guhuzagurika mu ifatwa ry’ibyemezo kabone n’ubwo byaba bifite ingaruka zikomeye ku gihugu, FPR ntabwo yicara ngo itekereze byimbitse, ntabwo igisha inama abandi bantu. Ni mu gihe kandi kubera impamvu 2. Iya mbere ni uko FPR iyobowe n’abantu b’injiji, abenshi bakuriye mu biraro by’inka iyo za Nakivale na Nshungerezi, abandi bakuriye ku mihanda ya Kampala, nyuma bisanga ku butegetsi batazi icyo bivuze.


Uwagize ibyago byo kugera mu ishuri akamenya akenge, Agatsiko kifatiye FPR ntikamurebera izuba: iyo atishwe , ngo afungwe cyangwa ahunge, ahindurwa ikiragi kandi atabuze ururimi ! Turibuka abana bataye amashuri yabo ya Kaminuza bakava  i Burundi no mu Rwanda bagiye gufasha FPR urugamba, hanyuma bakaza kwicirwa mu rugano kubera icyaha kimwe cy’uko bari barize kaminuza gusa: izo nkandagirabitabo zabishe ngo zabahoraga icyaha cyo kuba  intellectuals. Ibi ni mu gihe kandi kuko abagize FPR biyemeje (ku ngufu) kuyigurisha (nabo batiretse) ku muntu umwe ariwe Kagame Paul. Uyu niwe ufata ibyemezo kuva FPR yatangira intambara muri 1990 kugera uyu munsi muri 2012. Niwe ufata icyemezo cy’ugomba kubaho n‘ugomba kwicwa. Ibi byo gucirwa urwo gupfa nta rubanza rubaye tukaba twari tubimenyereye cyane ku bantu bakuze, ariko ubu noneho byageze ku mwana utaravuka udafite ikindi cyaha uretse kuba nyina umutwite ngo atamushaka.


Iyi mitegekere rero igira ingaruka zikomeye ku gihugu, kuko burya umutwe umwe (nawo wituriye mu icuraburindi ry’ubujiji) wifasha gusara ntiwifasha gutekereza ibyiza, n’iyo ugerageje gutekereza urahuzagurika. Ushaka gusobanukirwa no guhuzagurika ndetse n’ubujiji bw’Agatsiko kayoboye FPR, yakurikira ikiganiro Minister Karugarama yagiranye n’’Imvo n’Imvano yo  kuwa 24-03-2012.


2.UMUCO N’AMATEGEKO BY’U RWANDA N’ABANYARWANDA BIRUGARIJWE.


 
 

Kuva kera na kare umuco w’abanyarwanda ntabwo washyigikiraga ko umwana w’umukobwa atwara inda atararongowe ngo abe atunzwe n’umugabo uzwi. Mu mitekerereze y’icyo gihe abakurambere bibwiraga ko guca ukubiri n’uwo muco mwiza  bishobora gukururira ibyago igihugu. Byafatwaga nk’ibishobora kwanduza igihugu , bigashobora no kuba byagikururira amapfa, n’ibindi byorezo. Uretse ko n’ubusambanyi butari bweze cyane muri icyo gihe, ariko uwabaga agaragaweho no gutwara inda yafatwaga nk’ishyano akajyanwa ku kirwa cy’Ijwi cyangwa agatabwa mu rwobo rwa Bayanga, imiryango ikanywa amasubyo, igakora n’imihango bigendanye.


Dore urugero rubyumvikanisha neza: Umwami Kigeli Rwabugiri (1853-1895) yategetse ko Murorunkwere, nyina umubyara, yicwa kuko hari amakuru yemeza ko yari afite  inda y’ikinyendaro yatewe n’umugaragu we Seruteganya. Murorunkwere yarishwe ariko babaze umurambo we ku itegeko ry’umwami,  basanga byari ukumubeshyera atari atwite.


Iyi myumvire yaje kugenda ihinduka, bityo abanyarwanda twumva ko muntu atagomba kuzira inda y’ikinyendaro, ndetse ko n’umwana uvutse muri ubwo buryo ari umwana nk’abandi, ko agomba kurengerwa. Ni muri uru rwego Itegeko No 43 ryo kuw 18-05-1970 rihana umugore utwite ukuyemo inda keretse byemejwe ko nyina yagira ikibazo cyo gupfa; iri ryaje gusimburwa n’irindi tegeko No 21-77 ryo kuwa 18-08-1977 naryo rifata gukuramo inda nk’icyaha cyo kwica umwana, rikaba rihanisha igifungo kuva ku myaka 5 kugera kuri 10.


 

Itegeko-nshingarigenderwaho ubu naryo rivuga ko ubuzima butangira igihe habaye isamwa, kandi ko gukuramo inda bihanwa n’amategeko keretse gusa hari impamvu z’ubuzima (medical reasons).


3.UKUBOKO KWA MPATSIBIHUGU MU GUSHYIRWAHO KW’IRI TEGEKO.


 
 

Kugirango usobanukirwe ko iri tegeko ritavuye mu bushake bw’abanyarwanda, reka duhere kuri umwe mu batumirwa b’ikiganiro cy’imvo n’imvano cyahise mu kwezi gushize kwa Werurwe 2012. Chantal Umuhoza ushyigikiye ko abagore n’abakobwa itegeko ritabafata nk’abanyacyaha mu gihe bakuyemo inda kuko ngo “uwo mwana uzavuka batamushaka”.


A.Chantal Umuhoza avoma he ibi bitekerezo byo gucuruza imirambo y' impinja ?


 
 

(1)Uyu Chantal Umuhoza ni umukozi wa ARBEF (imwe imaze igihe irimo ubushyamirane bw’abarwanira ubutegetsi). Iyi ARBEF ni member w’umuryango w’abazungu witwa IPPF (International Planned Parentalhood Federation)ukaba ari nawo uyitera inkunga y’amafaranga.


 

(2)Undi muryango ukorana hafi cyane na IPPF ukaba nawo utera inkunga ARBEF, ni umuryango w’abazungu bo mu Buholandi witwa Rutgers-WFP ufite icyicaro Utlecht.


 

(3)Byumvikane ko iyi mfashanyo y’amafaranga ariyo budget ivamo n’imishahara abakozi ba ARBEF (na Chantal Umuhoza arimo) bahembwa itangwa n’iyi miryango ya IPPF na Rutgers-WFP. Aha kandi byumvikane ko umuterankunga, iyo aguha amafaranga ye anagutegeka icyo uyakoresha.


(4)Undi muryango w’urubyiruko rw’abanyarwanda ni uwitwa YAM (Youth Action Mouvement), uyu wibarutswe na ARBEF. YAM igizwe n’abasore n’inkumi bakiri bato, ariko bakaba basaba ko guhagarika ubuzima bw’umwana ukiri mu nda (ABORT) bitafatwa nk’icyaha! Muri Mutarama 2012, Rutgers-WFP, na ARBEF byafashije YAM kwandikira President Kagame ibaruwa ndende imusobanurira kandi imusaba ko yafasha iri tegeko rigacamo byihuse. Ibi byabaye nyuma y’inama y’iminsi 2 yahuje abari bitabiriye amahugurwa yamaze amezi 6 yigisha urwo rubyiruko rwari ruturutse muri NGO 30 zo mu gihugu ibijyanye no gukuramo inda. Ari ayo mahugurwa, ari n’iyi nama, amafaranga yabyo yatanzwe na Rutgers-WFP

Iyi Rutgers-WFPni na yo kandi ikomeje gutanga ubufasha mu gukwirakwiza ubutumwa buhamagarira abategetsi b’ U Rwanda kwemera iri tegeko rikajyaho.

avort.pngNg'urwo urubyiruko rwa Group YAM, rwatojwe ibyo kuniga impinja!

Iby’iyi miryango yancengeye urubyiruko rw’u Rwanda ikaba igeze no mu bategetsi ba FPR nta cyiza tuyitezeho. Gusa, gucukumbura iby’izi NGO byafata imyaka itari mike, ariko aha, icyo umuntu yasigarana ni uko:


B. Iyi miryango y’abazungu ifite izindi nyungu ishyize imbere:


 

(1)Intangiriro ni muri 1994 igihe jenoside yari irimbanije, abanyarwanda barimo kwicana; i Cairo mu Misiri habereye inama y’umuryango ICPD (International Conference on Population and Development) ikaba ariyo yabaye intandaro yo guhatira ibihugu, cyane cyane iby’Afrika, kwemerera ababyeyi n’abakobwa bakajya bakuramo inda bidafashwe nk’icyaha.

 

(2)Umuryango Rutgers-WFP ukaba rero nk’uko bigaragara ahahttp://www.rutgerswpf.org ushinzwe gushyira mu bikorwa ibyemezo by’iyi nama yo muri 1994 n’izindi zayikurikiye. Ukorera mu bihugu bigitera imbere nka Vietnam na Indonesia n’ahandi wigisha ibyo gukuramo inda n’amategeko ajyanye nabyo.


(3)Iyi Rutgers-WFP kandi ifashwa n’umuryango twavuze hejuru wa IPPF washinzwe muri 1952 n’umuholandi W F-Storm wavuganiraga abagore akanabafasha gukuramo inda. IPPF ikorera mu bihugu bya Tanzania, Rwanda, Mali, Malawi, yigisha ibijyanye n’uburyo bw’abaholandi bujaynye n’imyororokere harimo no gukuramo inda ku bushake. Ibindi bisobanuro wabisanga aha www.ippf.org


(4)Kumenya aho iyi miryango yombi hamwe n’iyindi ivana amafaranga ishora muri ibi bihugu byacu byafasha neza kumenya intego zayo (ariko sicyo iyi nyandiko igambiriye).


(5) Uyu Chantal Umuhoza navuze hejuru niwe ushinzwe ibikorwa by’ishami ry’ikigega cyitwa SAAF (Safe Abortion Action Fund ) mu Rwanda. Ni ikigega cyashinzwe muri 2006  n’Abongereza, kikaba kigengwa na IPPF, giterwa inkunga n’ibihugu bya UK, Danemark, Sweden, Norway, Switzerland. Baherutse gushyiramo miliyari 800 RwF zo gufasha ibihugu cyane cyane by’Afrika kugabanya ibibazo biterwa no gukuramo inda.  Mu myumvire yabo, bumwe mu buryo bwo kugabanya ibyo bibazo ni ukureka abagore n’abakobwa bakavanamo izo nda bidafashwe nk’icyaha cyo kwica.

(6)Biragaragara ko ibi bikorwa birimo AMAFARANGA  atubutse, aka kayabo akaba ariko kavugisha abambari ba FPR nka Umuhoza Chantal amangambure, akaba kandi atangwa n’ibihugu by’ibihangange bifite imigambi yihishe inyuma  y’ izi NGO zo mu gihugu.


C. Imwe muri iyo migambi  itajya ivugwa ni uko:


 
 

Abazungu bafata ko abantu bo mu bihugu by’abakene cyane cyane iby’Afrika bateje ikibazo ku isi kuko baroroka cyane, nta production yabo, nta contribution bagira mu bukungu bw’isi, bityo kubagabanya bigomba kuba imwe mu migambi y’igihe kirekire. Niyo mpamvu imwe mu migambi y’izi NGO ni:

(1)Gushyira mu bikorwa, gahunda-politiki y’ibihugu by’abazungu ijyanye akenshi no kubanza gusenya umuco w’ibihugu izo gahunda zizakorwamo kuko umuntu utagira umuco, umuyobora aho ushaka hose kandi byaragaragaye ko intego nyinshi zabo ziba zibangamiye umuco w’Abanyafrika

 

Reba uko IPPF ibitekereza mu bushakashatsi yakoreye mu Rwanda:

[in Rwanda], abortion is permitted to save the life of a woman and also to preserve the mental and/or physical health of a women, however it is not permitted by law in cases of rape, incest for foetal impairment, economic or social reason or on request.There is a contradiction because the National policy on reproductive health emphasises family planning and at the same time discourages abortion, although abortion cant be envisaged as tool of family planning, there is no justification as some critics say for illegalizing abortion in a country like Rwanda which is one of the most densely populated countries in the world… [The emphasis is mine] 

 

(2)Guhoza abanyafrika mu bintu bitihutirwa, bituma badatekereza ku iterambere ryabo, bagahora bumva ko bagomba gutekererezwa n’abazungu, ndetse no mu bintu byoroshye nko kuboneza urubyaro.

FPR rero mu ntambara yo kugira isura nziza, ntizuyaza gushyira mu bikorwa ibyo iyi miryango y’abaterankunga ishaka byose kabone n’iyo byaba bibangamiye Abanyarwanda, kuko nabo bazi ko idahangayikishijwe n’ineza y’abanyarwanda.

 

4. IKIBAZO CY’UBUSAMBANYI GITEYE GITE MU RWANDA


 
 

A.Ikibazo cy’inda z’indaro kiraturuka ku busambanyi bwiyongereye muri uru Rwanda.  

   

Nk’ umuntu uba mu Rwanda kuva 1994, reka ngerageze gutanga ishusho y’ikibazo cy’ubusambanyi uko cyagiye gikura cyane cyane mu mugi wa Kigali ubu kikaba cyarakwiriye no mu giturage.


(1)Iyo witegereje neza usanga ikibazo cy’ubusambanyi n’inda z’indaro cyarafashe intera ndende muri 1994. Abakobwa b’abatutsikazi basambanijwe n’interahamwe, abarokotse jenoside nanone barongera basambanywa n’abasilikali ba FPR ku bwinshi mu cyiswe “gutanga intsinzi”,ndetse na MINUAR ishyiraho akayo idufasha gukwirakwiza ubusambanyi na HIV/SIDA. Ababaye mu nkambi z’impuzi Congo n’ahandi baribuka promiscuité yatumaga abenshi bishora mu busambanyi atari uko babikunze. Ibyo byabaye 1994 birakomeza kugera muri za 1998.


(2)Na none kuva 1994 kugera mu myaka 2005, abagore b’abahutukazi bari bafite abagabo bafunze. Ndetse abagore n’abakobwa bafunzwe, bagiye baterwa inda n’abandi bagabo cyane cyane Abasurveillant bari bashinzwe kubarinda. Nta muntu watekerezaga ko ibi byose bishobora kuba icyorezo.

 

(3)Hiyongereye kandi icyorezo cy’abakobwa cyane cyane abigaga muri kaminuza ya KIST bafataga bus kuwa gatanu bakajya gukora ubusambanyi ku mihanda na boites de nuits za Kampala, bakagaruka ku cyumweru bagakomeza amasomo kuwa mbere…! Ibi byaviriyemo abana benshi gutwara inda akenshi batari bamenyereye uyu mwuga babaga bawujyanywemo na bagenzi babo cyane cyane babaye Uganda.


(4)Ntabwo kandi twakwibagirwa kuvuga ko hari n’indaya zari zisanzwe ziriho muri quartiers za Biryogo (ahazwi nka i Matimba), Gikondo (Sodoma), Remera (mu migina)….! Uretse ko izi zaje kubura abaclients kubera impamvu zitandukanye.


(5)Nibutse ko muri iyi myaka 2005-2009 aribwo ibimenyetso by’ubukene byatangiye kwigaragaza mu baturage; iyo ukurikiye neza usanga muri iyi myaka ari nabwo FPR yatangiye gukaza umurego mu gusahura no kwikubira ubutunzi bw’igihugu; abakurikira muribuka neza crise yabaye muri Banking Sector, muribuka Microfinances hafi ya zose zitwara umutungo w’ababikijemo (n’ubu batarishyurwa), kugera ubwo BNR imena amafaranga (Liquidity Bail out) muri Banks zo mu gihugu.


(6)Ubu bukene bwateje imibereho mibi mu banyarwanda maze urubyiruko rurushaho kwishora mu busambanyi ku bwinshi kuburyo byavuye mu mugi bigafata n’ibyaro. Abana biga mu mashuri yisumbuye cyane cyane nibo byagizeho ingaruka kuko batwaraga inda bagahita bava no mu ishuri. Iyi mibereho yahaye icyuho abagabo bakuze (kuko aribo akenshi baba bafite amafaranga) kwinjira mu rubyiruko rw’abana bari mu mashuri yisumbuye na universités bakarusambanya ku mafaranga y’intica ntikize.


(7)Byageze n’aho abitwa ba Aunts babikoramo business bafatanije n’abana bamwe biga mu bigo bacumbikiwe, bagashaka abana b’abakobwa bo kujyana gusambanya mu mahoteli amwe n’amwe  ya hano muri Kigali, uretse ko aha Police yahakoze akazi gakomeye ikabirwanya.


(8)Ubu busambanyi bwateje umubare munini w’abarwayi ba SIDA, kuva kuri bamwe mu bayobozi, ukanyura ku rubyiruko rwo mu miryango ikize ukagera ku bakene bo mu mugi no mu cyaro ku buryo imibare y’abarwayi ba SIDA yo muri iriya myaka yerekenaga ko abarwayi bagera hafi kuri 12% ariko kuko iyi mibare yatangaga isura mbi y’igihugu, uko yaje guhindurwa ikaba 3 % ntawabimenya, ni technique FPR yihariye muri social and economical statistics engineering.


(9)FPR imaze kubona ko iguwe gitumo ititeguye yabuze icyo ikora, kuko nta Social Policy ijyanye nabyo igira, maze irahuzagurika karahava. Nibwo mu mugi wa Kigali n’ahandi twatangiye kubona ku mihanda yose minini yo mu gihugu ibyapa bya IMBUTO FUNDATION byanditseho ngo SINIGURISHA n’andi magambo tutari tumenyereye mu Rwanda nka “AVOID CROSS GENERATION SEX”, “FATA UMWANA WESE NK’UWAWE”…n’ibindi bipfuye amaso….cyakora ntibyabuzaga ko amafaranga atagira ingano ajyanwa mu byitwaga seminars na workshops zo kwiga icyo kibazo.


(10)Ibi byafashije ba rusahurira-mu-nduru bo muri FPR ndetse n’abandi bashonji gushinga ONG ku bwisnhi. Byatumye ariko nanone  abazungu, banyuze muri izi ONG babasha kwinjirira muri iyo Social Phenomena, babasha gucengera inzego zifata ibyemezo mu gihugu , ngo mu rwego rwo gufasha Leta gukemura icyo kibazo, gusa babishakira amazina bitewe n’ikigamijwe. Hamwe twumva amagambo ngo “REPRODUCTIVE HEALTH”, “GENDER BASED VIOLENCE”, “FAMILY PLANNING”, n’izindi nyinshi zishingiye kuri SIDA ariko hafi ya zose ziterwa inkunga n’amahanga, nta faranga Leta ishyiramo.


(11)Muri ibi byose ikintu cy’ingenzi iyi phenomena yazanye ni uko yatumyeikintu cyo kwifata gisanganywe imizi mu muco w’abanyarwanda cyahise gishira kuburyo ubu bitakiri umugayo kumva ngo kananaka yafashwe asamabana! Ibi ndetse ntibyanasize abategetsi ba FPR. Turibuka, inkuru zagiye zisohoka mu binyamakuru nk’umuseso, n’ibindi.  Natanga urugero ku nkuru y’uwari Minister Habineza Joseph n’abana b’abakobwa b’abangavu, kimwe n’abandi batigeze bandikwa ariko bikavugwa muri uyu mugi…!


(12)Ntitwakwibagirwa kuvuga kandi kuri rapport Transparency International-Rwanda iherutse gusohora yerekana ko ruswa ishingiye ku mibonano mpuzabitsina yashinze imizi mu nzego za Leta, mu itangwa ry’akazi aho umukoresha abanza kugusaba ko muryamana kugirango wemerwe ko watsinze ikizamini cy’akazi. Iyi raport ntabwo Leta yigeze iyivuguruza ku buryo umuntu abyise “INSTITUTINALISED PROSTITUTION” cyangwa“INSTITUTIONALISED SEXUAL EXPLOITATION” ishyigikiwe na FPR ntabwo yaba abeshye.


B. Ubu byifashe bite?


Ubu uko ibintu bimeze hano mu Rwanda, ni uko ubusambanyi bwahawe icyicaro, ntabwo bikiri ikintu umuco nyarwanda ufata nk’ishyano. Tubifata nk’ibintu bisanzwe kumva ngo umugore yaciye inyuma umugabo we cyangwa se n’umugabo afite bureau ya kabiri, tubifata nk’ibisanzwe, kumva ko abantu basambaniye mu kiriyo cyo kwibuka jenoside, iyo mu gatondo turimo gutoragura condoms hafi y’igishyito, ntawe bitera hugungabana!


(1)Abagabo bakuze barishora mu rubyiruko bakarusambanya. Ubu rwose tumenyereye ba Sugar Dady. Aho kugirango uwo mwangavu ukiri secondaire watewe inda n’umugabo ungana na se w’imyaka 50 atware inda, ayibyare bibe igisebo kuri uwo mugabo, ahita ajyanwa kuyikuramo.

 

(2)Birogeye mu mashuri ya secondaire na universities, aho kubona amanota yo kwimuka atari ukwiga gusa, no gutanga igitsina bigira uruhare. Ibi kandi birogeye mu bihaye Imana bo muri aya madini y’inzaduka. 

 

(3)Abagore nabo ntibasigaye. Hari ba Sugar Mamy cyane cyane basigaye ari abapfakazi nyuma ya 1994, barafata abana b’abasore bikitwa ko babarera ariko bakabasambanya, bakabaha amafaranga (bijya kumera nka contract y’igihe runaka).

 

(4)Dufite abana b’abakobwa cyane cyane abari muri universities hano i Kigali, bashinzwe kwitabira inama–mpuzamahanga zibera hano. Intego yabo ni ukwigurisha n’abo bashyitsi. Ibi ahandi byitwa “SEXUAL TOURISM” . Uzimanira abo bashyitsi utwo twangavu kumumemya ntibyoroshye, ariko wa mugani wa padiri Thomas burya gukeka niyo ntangiriro yo kumenya ukuri. Usamiye inda muri uko kuzimana ayikuramo, akazi kagakomeza !

 

(5)Dufite umuco mushya wadutse twita “GUPFUBURA”, abagize iri shyirahamwe bakorera muri uyu mungi wa Kigali. Sinibwira ko byananiye Police guhagarika ibi bikorwa by’urukozasoni.  Abagore bafite amafaranga ngo bafite ikibazo cyo kutarongorwa ngo bashire ipfa, barajya muri ubwo busambanyi bakishyura agatubutse, bagapfuburwa bagataha. Byumvikane ko usamiyeyo inda, atatinyuka kubihingutsa imbere y’umubago we. Igisubizo ni ugukuramo iyo nda !

 

(6)Hari abasambana bahuje ibitsina (lesbians, guys) muri uyu mugi. Mwagiye mubyumva mu binyamakuru. Nabo itegeko ribemerera gushyingiranwa ejo muzaryumva muri Parliament, iri ryo gukuramo inda nirimara kwemezwa !

 

(7)Dufite abazungu (cyane cyane abakobwa b’abanyamerika n’abongereza) banyanyagiye hano mu gihugu, ngo baje mu kazi k’ubu volonteri (voluntary work). Uzabasanga akenshi mu mashuri nka UNR, ndetse na Secondaires zimwe na zimwe. Abo barashora abana b’abasore mu busambanyi, ubusinzi n’ibiyobyabwenge, buri week-end uzababona mu tubari na za boites hano muri Kigali, bakamanuka ku wa mbere bakajya kwiga.

 

(8)Dufite ubusambanyi buri kubera mu itangwa ry’akazi nk’uko nabikomojeho hejuru, ubu hateye ibyitwa Lodges akenshi niho bukorerwa, abatabishoboye baparika ikimodoka cya fumé, ukayicaho ubona irimo kubyina, ukumirwa ukikomereza urugendo !

 

(9)Muri make ubu abana b’abakobwa bari mu kigero cya 14~30 bari mu gihirahiro cyo gutwara inda z’indaro no kwandura indwara nka SIDA, batazi uko bacyikuramo. Kandi ababateza ibyo bibazo barabarirwa mu bakuru bakabaye ababyeyi babo bo kubahanura. FPR igisubizo igiye kubaha ngo ni ukuvanamo inda bagakomeza ubusambanyi.

 

(10)Abahungu nabo 12~ 35 bari mu gihirahiro cy’ubusambanyi, ubusinzi n’ibiyobyabwenge mu by’ukuri badafite kirengera. Uretse Janet Kagame umara kurya imfashanyo z’amahanga agahamagara Police akayiha amabwiriza, nta yindi mfanyanyo nzima uru rwanda rw’ejo ruhabwa n’igihugu !

 

Ninde uri inyuma y’ubu busambanyi buteye inkeke? Ninde uri inyuma y’ibi biyobyabwenge byamaze basaza bacu na barumuna bacu, ninde urimo gucuruza abanyarwandakazi mu busambanyi n’abanyamahanga? NTa WUNDI UTARI AGATSIKO K’ABASAJYA BIGARURIYE  FPR-INKOTANYI.


 

5.UKO IKIBAZO CYO GUKURAMO INDA GITEYE MU RWANDA, MU KARERE KA AFRICA.


 
 

Iyo ukurikiye neza, ibikorwa byo gukuramo inda (nk’uko nabikomojeho haruguru) byakabije umurego nyuma gato ya 1994, akenshi byari biturutse ku kuba abakobwa baragiye batwara inda batabigambiriye, bazitewe n’interahamwe, abasilikare ba FPR mu gihe cy’intsinzi kimwe n’indi mibereho yatumaga umukobwa abona ko atashobora kurera uwo mwana.


Nyuma, mu myaka ya 2000-2005 ubwo hari impagarara za politiki, n’ingengabitekerezo ya jenoside irimbanyije hadutse ikindi gice cy’abakobwa bakuragamo inda babitegetswe n’ababyeyi babo kuko babaga bazitewe n’abasore bo mu bwo bw’abahutu (ibi ariko ntibyatinze cg ngo bifate intera ndende).


Gukuramo inda rero byatangiye kubaho kare, ariko imizi y’ikibazo ntiyitabwaho, ari mu bufasha cyangwa mu mategeko,  none FPR itunguwe bayereka imibare idashobora no kubasha gusoma ngo iyumve.


(1)Muri rusange, muri Africa, hari ibihugu bitatu gusa byemerara abagore gukuramo inda: Tunisia, South Africa, Cap Verde, nta nkurikizi z’amategeko.


(2)Ibihugu byemera gukuramo inda kubera ingaruka zaba ku buzima bw’umubyeyi gusa ni: Cote d’Ivore, Tanzania, Uganda, Libya, Malawi, Mali, Nigeria na Sudan.


 

(3)Ibihugu byemera gukuramo inda kubera kubungabunga ubuzima bwa nyina, yafashwe ku ngufu…ari nabyo u Rwanda rwabarirwagamo ni: Benin, Burkina Faso, Burundi, Cameroon, Chad, Comoros,Djibuti, Equatorial  Guinea, Eritrea, Ethiopia, Guinea, Kenya, Morocco, Mozambiques, Niger, Togo na Zimbabwe.

 

(4)Hari kandi ibihugu bitemera namba kuvanamo inda ibyo ni Angola, CAR, Congo Brazza, DRC, Egypt, Gabon, Guinea Bissau, Lesotho, Madagascar, Mauritania, Mortius, Sao Tome, Senegal, na Somalia.

 

(5)Igihugu kimwe gusa cya Zambia nicyo cyemera ko umugore yakuramo inda mu gihe yumvise ko nta bushobozi bw’umutungo bwo kuzarera uwo mwana afite.

 

(6)Biragaragara ko gahunda iriho ari ukuvana ibihugu bya Africa muri biriya byiciro, bikajya mu cyiciro kimwe na Zambia, South Africa,

 

(7)Uburyo bukoreshwa ni ukunyuza iyi gahunda muri ONG locales zigahabwa amafaranga, hagakorwa ikitwa ubushakashatsi bigahita byemezwa ko abicwa no gukuramo inda ari benshi cyane, ko ndetse ibyo bintu bitakwihanganirwa. Mu Rwanda ubwo bushakashatsi bwasohotse mu kwezi gushize bukozwe n’ ikigo cy’Abanyamerica cyitwa GUTTMACHER INSTITUTE gifatanije na MINISANTE nayo yitabaje abarimu 3 bo muri UNR aribo Basinga Paulin, Francine Birungi na Fidele Ngabo.

 

(8)Mu kwezi kwa 5,6,7,8 muri 2010, bazengurutse mu mavuriro 166 gusa yo mu Rwanda babaza abaganga ibijyanye n’ubuvuzi baha abagore babagana bamaze gukuramo inda.


Mu kigereranyo bakoze (estimate) basanze ko abagore 10 ku bagore 1000 (ni ukuvuga 1%) bari hagati y’imyaka 15 na 49 baje kwivuza nyuma yo gukuramo inda mu mwaka wa 2009.

 

(9)Nk’uko tubimenyereye ko FPR iyo ibonye imibare ya statistics yihutira kuyivugisha urukonjo, byahise bitangazwa ko mu Rwanda abagore bakuramo inda ari benshi cyane ndetse ko ari n’icyorezo kigomba kubonerwa igisubizo vuba na bwangu …! Ubwo abadepite itegeko bari bamazeho iminsi kuva muri 2007 bategekwa kuryihutisha…!

 

(10)Iyi ngirwa bushakashatsi nimbona akanya nzayigarukaho ngaragaze amakosa yuzuyemo yo gupfundikanya imibare na techniques z’ubushakashatsi zicuramye hagamijwe gusa gutsindagira igishakwa na FPR.

Ushobora kuyisomera aha: http://paa2011.princeton.edu/download.aspx?submissionId=110387

 

(11)Ikigaragara cyo ni uko iyi ari intambara yatangiye muri 2007. Kanda aha usome uko kimwe mu mizindaro ya FPR yumvaga iki kibazo muri 2008 n’ubuzima muri rusange: http://focus.rw/wp/2008/08/the-case-for-legalizing-abortion/

 

6.IMIGAMBI, INYUNGU Z’AMAFARANGA, UBUJIJI NO GUHUZAGURIKA BY’AGATSIKO KA FPR MU GUSHYIRAHO ITEGEKO.

 

Mu kiganiro cy’Imvo n’Imvano cyahise kuri BBC, Tharcise Karugarama aragira ati “…gukuramo inda ni ijambo risanzwe twasanze” ? ati mbese ubwo byabagaho; ariko akiyibagiza ko mu mateka y’u Rwanda yaba amazima cyangwa se amwe FPR yagoretse, nta nahamwe usanga abaturage barakuragamo inda ku bushake bwabo. Kuvamo kw’inda byaterwaga n’izindi mpamvu zidafite aho zihuriye n’ubushake bwa nyina utwite bwo kwakira cyangwa kutakira uwo mwana. Kubyita gutya kandi byanaterwaga n’uko abanyarwanda batari bazi imikurire y’umwana uri munda ya nyina. Abahanga mu by’ubuzima bavuga ko nyuma y’iminsi 40 umwana aba yamaze kuba umuntu ufite ingingo zose zishigaje gukura.

 

A.Hari impamvu nyinshi zigiye gutuma iri tegeko rijyaho ariko iz’ingenzi ni:

 

(1)Dore uko Population Division ya UN ibivuga “…As a result, there is[in Rwanda]a continuing political pressure to further liberalize abortionlaw despite a general pronatalist view arising from the genocide’s traumatic loss of life…”

 

N’ubwo ariko hari iki gitutu cya politiki (tutazi aho gituruka) kiri kuri FPR, bimeze nko korosora uwabyukaga kuko nayo ubwayo ibifitemo inyungu z’amafaranga n’iza politiki-mpuzamahanga.

 

(2)Kuba FPR igiye gushyiraho iri tegeko ryemerera igitsina gore kwica umwana utaravuka, ni umugambi muremure ifite wo kugabanya imyororokere y’abanyarwanda yihuta cyane. Mu by’ukuri iki ni ikibazo twe abanyarwanda ndetse n’abazungu tubona ko kiriho ariko kubera impamvu navuze hejuru z’ubujiji, FPR yakiburiye igisubizo. Ubu muri 2012abanyarwanda barakabakaba 11,033,141 bavuye kuri 7,229,129 muri2000. Biteganijwe ko niba tugendeye kuri fertility rate ya 3.9 (iteganijwe kugerwaho muri 2020, NISR) abanyarwanda bazaba ari 13, 838,421 (ibi nabyo bigaragara ko ari imibare ya tekiniki ya FPR).

 

(3)Twagiye dukurikirana kenshi policy za FPR zijyanye no guhagarika ubwiyongere bukabije bw’abaturage ariko bikagaragara ko zuzuyemo ubujiji no guhuzagurika. Iherutse ni iyerekeye abagabo, aho Ministeri y’ubuzima yahawe gahunda yo kuba yamaze gukona abagabo bagera kuri 700,000 mu myaka 3. Mu by’ukuri abanyarwanda ntibategereze umuti utanzwe na FPR kuri iki kibazo. Twibutse ko ibi bintu byo gukona ikivunge (mass) cy’abantu isi yose itabishyigikiye. Ni imwe mu mikorere yigeze kubaho hamwe na hamwe ariko iza kurekwa, none FPR niyo ishaka kutuzanira ngo ubwo ni innovation! Amahanga amaze kubyamagana FPR yahindutse nk’agaca batesheje umushwi w’inkoko, maze si ukwinyuraguramo karahava.

 

(4)Muri iri tegeko igishishikaje FPR nk’ishyaka riri ku butegetsi, ni isura amahanga ayiha n’amafaranga izavana mu baterankunga kubera guhitisha iri tegeko. Impungenge z’abanyarwanda, FPR yo izifata nk’amarangamutima atagomba kwitabwaho.

 

(5)Ku rwego rw’abantu ku giti cyabo, abaganga (abenshi ni abayoboke ba FPR ) bafite amavuriro yigenga nibo bagiye kubyungukiramo kuko bitazaba bikiri icyaha gihanwa n’amategeko. Iyi niyo mpamvu udashobora kumva hari umutegetsi n’umwe urwanya iri tegeko.Soma hepfo wumve uko uwo mutegarugori Mukamusoni Florence yishimiye ko agiye kunguka amafaranga avanye mu kwica impinja zitaravuka.

 

http://www.africomnet.org/communication-resources/highlights/1279-rwanda-faces-tricky-decision-in-legal-abortion-debate.html

 

(6)Mu gihe dutekereza kuri aya mahano ya FPR ariko, twibuke ko mu bihugu by’i Buraya na USA, gukoresha embryon mubyo bita stem cells researchbitaremerwa ngo byorohere abashakashatsi kuzikoresha kuko bisaba n’ubundi kwica icyo kiremwa kiri munda ya nyina. Ikindi kandi imiti ishobora kuvumburwa muri ubwo bushakashatsi ntabwo ireba abazungu gusa, n’abirabura ni isoko ryayo ryagutse. Ntibizadutangaza tuvumbuye ko embryons/placenta zivuye mu Rwanda no mu bindi bihugu by’ Africa zatangiye kugurishwa hanze mu minsi ya vuba aha!

 

7.UBWOBA NO KUBURA ICYEREKEZO KW’ABANYARWANDA

 

(1)Kubera impamvu nyinshi ntari bugarukeho, ariko cyane cyane zijyanye n’igitugu n’iterabwoba FPR iyoboresheje igihugu kuva 1994, abanyarwanda bose bokamwe n’ubwoba, ndetse butasize na Leta ubwayo.

 

(2)Iyi niyo mpamvu wumva Minister Karugarama ajya gutangira ikiganiro akabanza agatondagura ingingo zigera kuri 4 ariko zose zigaragaza ko Leta arimo ari inyabubasha itavuguruzwa, ko ari igikamyo-ndakumirwa. Ni ukubera ko nawe afite ubwoba muri we.

 

(3)Niyo mpamvu wumva Musenyeri atakamba asaba randez-vous minister kuri radio mu kiganiro rusange nk’aho ntabundi buryo bagira bwo kuganira bagamije gukemura ibibazo.

 

(4)Niyo mpamvu wumva umunyamakuru yirinda kubaza ikibazo kiremereye minister kuko aziko abikoze radio akorera yafungwa bityo akabura akazi…

 

(5)Ubu bwoba kandi nibwo butuma udashobora kumva hari umunyarwanda uvuga yamagana amahano FPR ikomeje gukora, n’ubivuze akabikora anonera ngo adakoma rutenderi,

 

(6)Niyo mpamvu wumva Musenyeri nka Simaragdi Mbonyintege aravuze ati: “…Ntabwo dufite ubushobozi bwo kurihagarika, ariko niriramuka risinyweho tuzagaragaza uko tubibona nk’abakristu ko gukuramo inda ari ubwicanyi nk’ubundi bwose….” Nyumvira nawe ra ! Musenyeri utegereje ko itegeko risinywa…Ubundi se FPR yo iyobewe ko ari ubwicanyi nk’ubundi bwose?

 

(7)Birazwi ko iyo umuntu afite ubwoba adatekereza neza, bityo ntanamenya gufata icyerekezo cy’aho ashaka kujya, ibi nibyo byago byagwiririye abanyarwanda, niwo musaraba bahetse kuri uno munsi! Uyu musaraba w’ ubwoba kandi uri mu nzego zose z’ubuzima bw’igihugu kuva ku bategetsi b’ingeri zose bahatirwa gukora ibyo batemera, ukanyura ku basilikali bafungwa nk’ihene, ukagera ku Bihayimana baruciye bakarumira, ugasozereza ku baturage basanzwe barabaye nka ka “kanyoni karitse ku nzira”.

 

8.UMWANZURO

 

 Ibi byose ninde ubifitemo inyungu ?


Biragaragarira buri wese ko umuryango-nyarwanda urimo kwangirika biteye ubwoba. Ni nde urimo kubikuramo inyungu ? Usibye inyungu z’amafaranga n’iza politique FPR ikura muri ubu bucakara yashyizemo abanyarwanda, kumva neza strategies za FPR birasaba ko wowe wisesengurira ibi bikurikira; ari nabyo bigize umwanzuro w’iyi nyandiko.


(1)GUSHORA URUBYIRUKO MU BIYOBYABWENGE N’UBUSAMABANYI, UKARUHA UBURENGANZIRA BWO KWICA IMPINJA ZIKIRI MU NDA, NI UMWE MU MIGAMBI YA FPR YO GUSENYA INKINGI-SHINGIRO Z’UMUCO-NYARWNDA.

 

(2)IYO UMUCO W’IGIHUGU UDAFITE INKINGI-SHINGIRO, ICYO GIHUGU BAVUGA KO NTA MUCO NYIRIZINA GIFITE.

 

(3)IYO IGIHUGU KIDAFITE UMUCO-NYIRIZINA, NTA CYEREKEZO ICYO GIHUGU KIBA GIFITE.

 

(4)IMBARAGA ZIHINDURA IGIHUGU NI URUBYIRUKO; IYO URWO RUBYIRUKO RUHUGIYE MU KUNYWA URUMOGI  NO GUSAMBANA NTIRUGIRA ICYEREKEZO BITYO KURUYOBORA BIROROHA KANDI NTIRUSHOBORA KUZIGERA RUBA A CHALLENGE KUKO RUTAVAMO UMU-LEADER. AHA TWIBUKE KO UYU MUNSI URUBYIRUKO RUGIZE 50%BY’ABATURAGE B’U RWANDA


(5)Ngibyo ng’uko aho FPR igejeje u Rwanda. Inkingi ya mbere y’umuco ni ukubaha ubuzima, iyi nkingi kuva kuri Rucunshu (1897), 1959, 1990, 1994, 1998 kugera uyu munsi  yakomeje gusenywa, muri iki gihe yibasiwe n'Agatsiko k’Abasajya bigaruriye ikintu gifite imikorere idasobanutse neza  cyitwa umuryango wa FPR-Inkotanyi.


 

(6)Ibi nyamara biragaragaza ubujiji n’ubuswa bw’indengakamere byokamye umuryango wa FPR. Impamvu mvuga ibi ni uko gutegeka abanyarwnda bidasaba kubanza kubavana mu muco wabo cyangwa kubatesha icyerekezo. Amateka y’abagereki yagombye kubabera akabarore. Gusenya umuco kwabo byabasenyeye igihugu kandi ntabwo byatumye ubutegetsi bwariho icyo gihe bugumaho.


(7)Banyarwanda niduhaguruke twese dutabare. Uru rugamba si u rwa Bishop  Smaragde, si u rwa Chantal Umuhoza, si urwa Karugarama, si urwa Yussufu Mugenzi, si urwa Kagame Paul, cyane cyane ko aba bose bariconfused!  Ni urugamba rwacu twebwe twese abanyarwanda bafite umutima ukunda igihugu cy’abasogokuruza.

 

Mugire ubuzima n’amahoro arambye biva kuri Nyagasani.

 

Esther Mutesi

 

 

 

 

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article
K
<br /> <br /> "Amakuru yizewe yemeza ko harabadepite basigaye babona ko Victoire Ingabire azayobora Urwanda. Ngo babikura ku mpamvu z'amakosa ya Kagame muri politics,<br /> diplomacy, security, justice nibindi. Ibi kandi ninabyo byakuyeho abategetsi beshi ba Africa" Kyongire R<br /> <br /> <br />  <br /> <br /> <br /> Hari ibyo nsoma bikansetsa, nakwibuka ko mfite ibihanga, nkawubumba.<br /> <br /> <br /> Ngo amakuru yizewe! Yizewe nande? Kuba Kagame akora nabi, nabyo se birimo amakuru? Amakuru nazaza atubwira ko "Kagame yakoze neza, kandi hakagaragara nicyo yakoze". Naho kuvuga ko akora nabi<br /> ntawe utabizi,kandi nicyo cyimuha agaciro.<br /> <br /> <br /> Nuwuhe mudepite  wo mu Rwanda utekereza n'ubwonko bwe? Abadepite bo mu Rwanda bashyirwaho bate? bakorera nde?<br /> <br /> <br /> Amakosa ya Kagame ntawe utuye iyi si utayazi, ariko ayo makosa niyo nyine amuha ubuhangange afite! Natangira gukora neza, abamushyizeho bazamuvanaho. Ntanuzabimenya, uzabyuka usange byarangiye.<br /> Shuwa!<br /> <br /> <br />  <br />
Répondre
N
<br /> Amakuru yangezeho none nuko mw'ijoro ryakeye<br /> mu rugo rwu Umunyamabanga mukru wa FDI i Butare twatewe nabantu batazwi bamenagura ibirahure byamadirishya barigendera. Nanone kandi ku manywa uyu munyamabanga yari yagiriye ibibazo ku rukiko<br /> ahaberaga urubanza rwa Victoire kuko yambuwe terefoni ye nabapolisi naba CDI bakayiha abacamanza kuko ngo yafataga amajwi yyibyavugirwaga mu rubanza nyamara ngo yari yibereye hanze yicyumba<br /> cyaberagamo iburanishwa. Ikindi kandi nuko ngo numutangabuhamya wazanwe na Victoire ngo yatotejwe birenze urugero. Ese iri totezwa rya FPR rihatse iki banyarwanda?<br />
Répondre