AMABANGA 77 YA POLITIKI : Inzira y’Intambara y’ISOZABUNYAGO. Zelote Mahoro.(leprophete.fr)

Publié le par veritas

 

Kagame yitonde, natisubiraho ngo yemere inzira y'Impinduramatwara itavusha andi maraso,ashobora gusozereza ubuzima bwe muri Gereza !


IBANGA RYA 62


Kuri iyi si hariho ibintu bitatu gusa umwana w’umuntu ataba agifite ububasha bwo guhagarika : Imvura y’amahindu yazindukiye kugwa, Umukobwa ushaka umugabo n’Abaturage bahagurukiye gukora revolisiyo. Ugerageje kubihagarika wese amera nk’ukoza agati mu ntozi !


Paul Kagame n’Agatsiko ke nibibeshya bakarasa ku baturage bigaragambya mu mutuzo bazaba ahubwo bafunguye inzira y’Intambara ya rurangiza izaha Abanyarwanda uburyo bwo gukuraho burundu ingoma yari yarabataye ku ngoyi, ikabagira ingaruzwamuheto n’abanjyanwabunyago ! Intambara y’Isozabunyago itandukaniye n’izindi dusanzwe tuzi ?


Ni intambara :


(1) Abaturage bose bashobora kurwana.

(2) Idakenera ibikoresho bidasanzwe, bihenze.

(3) Iyoborwa n’abaturage ubwabo (Abalida) badacungiye kuri ba Ofisiye b’abanyabwoba bataye abaturage bagahunga igihugu.

(4) Izabera ku butaka abaturage bazi neza kandi bamenyereye (UMURENGE wabo).

(5) Umwanzi arazwi neza kandi abaturage bashobora kumufata bitabagoye.

(6) Izamara igihe gito cyane.

(7) Abaturage bizeye kuyitsinda 100%.

(8) Izaha abaturage amahirwe yo kuvumbura ko hari izindi ngufu bafite batari bazi, ari nazo zizajya zishyiraho abategetsi beza zikanakuraho abategetsi bakorera inda zabo gusa.

(9) Abaturage bazagwa muri iyi ntambara bitangiye igihugu, ntabwo bazapfa ubusa ngo bibagirane ; Leta nshya izabaha agaciro gakomeye, bajye bibukwa uko umwaka utashye, kandi imiryango yabo izitabwaho ihabwe n’impozamarira.

IBANGA RYA 63


Intambara izatangira ite ?


Abaturage nibatangira imyigaragambyo ituje yo gusaba umunyagitugu Paul Kagame n’Agatsiko ke guhindura politiki yo KWIKUBIRA ibyiza byose by ‘igihugu, abasilikari b’inkoramutima z’Agatsiko bazoherezwa gusesa imyigaragambyo. Abaturage nibanga kumvira, ba basilikari basanzwe n’ubundi ari abicanyi, ba bandi bamenyereye ibyo gukoranyiriza abaturage mu « nama » bakabarasa urufaya (abo ni nka ba Fred IBINGIRA na ba Wilson GUMUSILIZA….), bazahabwa rugari kugira ngo bongere bagaragaze ubuzirampuhwe bwabo, barasa ku bana, abakecuru n’abasaza nk’uko babikoze i Kibeho, Ruhengeri, Gisenyi, Byumba n’ahandi. Gusa rero ibihe byarahindutse. Abanyarwanda biteguye kwirwanaho igihe batewe ( Légitime défense) kandi baziko nta wavukiye kuba umucakara, « la résistance contre l’oppression » ni uburenganzira umuntu wese avukana.


Bityo rero, abaturage nibabona amaraso yongeye kumenwa n’izo nkozi z’ibibi, nko mu gihe cyo guhumbya ijisho, baziruka bagana mu ngo iwabo. Bazafata intwaro babonye hafi. N’iyo batakwirirwa bafata Icumu cyangwa Inkota, Inkoni yonyine, iyi abantu bamenyereye kwitwaza, izaba ihagije. Bazihutira kugotaUMWANZI, ni ukuvuga ba bantu 8 bakorera Agatsiko ku Murenge. Abo Bamotsi b’Agatsiko nibamara gufatwa no gukosorwa, Abaturage bo mu Mirenge bazasigara bakurikiza gusa amabwiriza y’Abalideri(Leaders) babayoboye. UMURENGE uzaba ubohojwe ku ngoyi y’Agatsiko, ubwigenge buzaba butangiye kuko uwahozaga abaturage ku nkeke azaba atakibishoboye.


Igikorwa simusiga kizereka Agatsiko ko gacyuye igihe ni uko mu gihugu hose abaturage bazahagurukira gutwika ibirango byose by’Ubutegetsi bw’Agatsiko : amabendera, inyubako z’ishyaka ry’Agatsiko…..hakazamurwa Ibendera ry’Ubwigenge. Aka ni akabanga gakomeye ka politiki.

IBANGA RYA 64


Mu ngabo z’igihugu bizagenda bite ?


Ingabo z’igihugu cyacu nazo ziri ku ngoyi y’Agatsiko k’abicanyi. Kubera ko ingabo y’igihugu itemerewe kujya mu myigaragambyo yinubira ubutegetsi buriho, abasilikari badashyigikiye Kagame n’Agatsiko ke k’Indobanure, bazinjira mu kibuga igihe intambara y’isozabunyago izaba itangiye.


Agatsiko nikabasaba kujya kurasa abaturage, bazagenda aho kurasa abaturage babarindire umutekano ndetse babashyigikire ku mugaragaro, babahe n’intwaro zo kwirwanaho. Abasilikari bakunda igihugu nabo bazakora ibishoboka byose maze bagote Agatsiko kayobora Ingabo mu rwego rw’igihugu.


Ngabo z’igihugu, mumenye ko ikibazo gikomeye igihugu cyacu gifite ari ziriya ndobanure ziyobora igihugu n’igisilikari mu gihe byarangije kugaragara ko ari ba Rukarabankaba bafite International arrest warrant, ko bamaze igihe bashakishwa n’Ubutabera mpuzamahanga kuko batahohoteye Abanyarwanda bonyine : bishe Abasipanyoro, Abanyakanada, Abafaransa, Abanyamerika, Ababiligi, n’abandi. Ngabo mukunda iki gihugu, kuko mufite ibikoresho byabugenewe, icyo abenegihugu twese tubategerejeho ni uko mwadufasha gucakira bariya bicanyi bigaruriye Urwanda, bakaduhindura twese nka « les otages » , akaba ari twe rubanda rugufi bogeraho uburimiro buri munsi : Nibafatwa bagashyikirizwa ubutabera, amahoro azadusesekaraho twese.


Naho ku byerekeye abasilikari bazemera gukomeza guhabwa amabwiriza n’Agatsiko k’abicanyi byo birasobanutse : bazafatwa nk’umwanzi, tubarwanye twivuye inyuma kandi amaherezo tuzabatsinda. Si ubwa mbere igisilikari cy’abicanyi gitsindwa n’abaturage biyemeje kwivuna umwanzi, muzabaze amateka y’isi : n’ingabo z’igihangange mu byo kurwana Napolewo Bonaparte, wari warigaruriye isi, zakubiswe incuro n’abaturage b’abahinzi bariye karungu bo muri Esipanye, na n’ubu aho ari mu kuzimu ntarasobanukirwa uko byagenze !


IBANGA RYA 65


Umugi wa Kigali uzabohorwa ute ku ngoyi y’Agatsiko ?


Aho ibihe bigeze amahanga ntakirebera umunyagitugu wica abaturage baharanira uburenganzira bwabo. Kagame niyongera kwibeshya akarasa ku Banyarwanda,nta kabuza bizamugendekera nko kwa Gbagbo na Kadafi !

Umugi wa Kigali wahinduwe ishema ry’Agatsiko kuko ari indorerwamo y’akarengane kimitswe mu Rwatubyaye guhera mu 1994 : ni ho hari inzego zose za Leta, niho honyine abaherwe bashora imari akaba kandi ari naho Agatsiko kahisemo gutura kamaze gusenyera abakene bari bahatuye, kubambura ibibanza byabo no kuhabirukanamo izuba riva! Umurwa mukuru w’Igihugu cyacu wahinduwe « forteresse y’Agatsiko ». Iyo ubirebye neza usanga Agatsiko karaciriye abenegihugu mu cyaro, aho bicirwa n’inzara, indwara z’amoko yose n’ubukene, badashobora kugira icyo bakora ku mujyi wa Kigali. Niyo mpamvu uhora ujagata abasilikari ngo bawurinda amanywa n’ijoro ! Nyamara abaturage bariye karungu nibamara kubohoza Imirenge yabo, bazagaba ibitero kuri Kigali kandi nayo bazayifata bitaruhanije cyane nk’uko Agatsiko gakomeje kubyibeshyaho. Ifatwa rya Kigali rizaba ari ryo herezo ya Leta y’Agatsiko.


Mu by’ukuri abahanga bemeza ko Leta iteye nk’ikindi kinyabuzima cyose tuzi : igira ingingo ntangabuzima ikagira n’ingusho zayo. Hari inzego zimwe zahagarara mu gihugu, Leta ikaba icyuye igihe bidasubirwaho. Ingero :


(1) Abaturage bo mu Ntara barekeye aho kugemurira ibiribwa umugi wa Kigali nk’iminsi 30 gusa, imizinga yavamo imyibano.

(2) Amazi ajya mu mugi wa Kigali ninde utazi aho aturuka ? Abaturage bariye karungu batemye umuyoboro ujyana amazi mu magorofa, mu busitani no muri za pisine (piscine) by’Agatsiko, uwahekwaga ntiyakwigenza ?

(3) Amashanyarazi ajya i Kigali mu mujyi wirukanywemo rubanda rugufi ugahindurwa uw’Agatsiko n’abavukanye imbuto gusa, tuzi twese aho anyura agiye gucanira imihanda n’inganda z’Agatsiko : aba « ingenieurs » bacu Agatsiko kimye akazi, bagatindahara kandi barize, barebye uko bakiringa nk’iriya « Transformateur » y’i Kigoma, ivogonyo ry’Agatsiko ntiryagabanuka ?

(4) Imihanda ijya i Kigali irazwi : abaturage bayifunze, bagaca amateme yayo y’ingenzi, Agatsiko ntikaca bugufi kakaganira na rubanda rugufi ?

(5) N’ibindi bikorwa byinshi binyuranye abaturage bashobora gutekereza bakabishyira mu bikorwa kugeza Agatsiko karambitse intwaro hasi.


IBANGA RYA 66


Abalideri (Leaders) bazayobora urugamba ni bande ?


Hazaboneka abantu b’intwari bazajya imbere y’abaturage. Umulideri ashobora kuba umusore, umugabo, umwari cyangwa umutegarugori. Umuntu nk’uwo ushobora kuyobora abandi mu bihe bikomeye arangwa n’ibi bintu 11 bikurikira :

(1) Kutagira ubwoba imbere y’ibikangisho by’Agatsiko.

(2) Kwanga urunuka akarengane kagirirwa rubanda rugufi.

(3) Gushyira imbere inyungu rusange, ntiyikunde birenze urugero.

(4) Kutaniganwa ijambo.

(5) Kumenya gufata ijambo imbere y’abandi bagashishikazwa no kamutega amatwi atagombye kubibahatira.

(6) Kuba ashoboye gutekereza no guhimba ibisubizo bishya imbere y’ibibazo bishya.

(7) Kumenya gushishoza kugira ngo adashora abaturage aho bari bushirire.

(8) Kumenya gufata icyemezo cyiza kandi bwangu.

(9) Aramutse yarize amashuri yisumbuye byaba ari akarusho, yaba yarize kaminuza byo bikaba agahebuzo.

(10) Aramutse yarabaye mu ngabo z’igihugu byaba ari andi amahirwe.

(11) Kuba umuntu WEMERWA kandi WIZEWE n’abaturage.

Abaturage bagomba gufata bate Abalida babo?


Muribuka ukuntu kuva Agatsiko kafata ubutegetsi mu 1994 kadukanye ijambo ryitwa “ABAVUGA RIKIJYANA”: Ni ukuvuga Abalideri (Leaders): ni babandi nyine bakangura abaturage, bakabarya urwara igihe Agatsiko kari kubacurika (endormissement) cyangwa iyo inyungu zabo ziri kubangamirwa n’Agatsiko, bakabigisha n’uko bakwirwanaho. Abo rero bitwa”Abavugarikijyana” Agatsiko gakora ibishoboka byose ngo kabahoze ku nkeke: karabakubise, kabafungiye ubusa, karabamenesheje, kabiciye kubamara… Namwe muzi ukuntu Agatsiko kadakunda umuntu ugaragara ko yaba ahumutse ku buryo yaba Umulida w’abaturage.


Muri ibi bihe bikomeye twinjiyemo, n’ubundi Agatsiko kagiye gukaza umurego mu guhiga Abalida no kubicira ubusa kugira ngo abaturage babure ababajya imbere muri gahunda nziza yo guhangana no gusezerera iyi ingoma ngome idahwema kubahekura.


Muribuka ingorane abagerageje gushinga amashyaka ya politiki atavuga rumwe n’Agatsiko bagiye bahura nazo, imbere mu gihugu. Ntituribagirwa ukuntu abifuje kwiyamamariza ku mwanya w’umukuru w’igihugu bahimbiwe ibinyoma kugira ngo babigizeyo: hadutse abanyenda nini babashinja ngo bakorana n’umwanzi; habonetse abavugira ku maradiyo na televiziyo ko bitandukanije n’abo Balida ; abo mu miryango yabo bahatiwe kuvuga ku mugaragaro ko abo Balida ari abasazi…n’ibindi bigaragaza ubugome n’ikinyoma kigamije kugirira rubanda nabi. Iyi “tactique” y’Agatsiko yo guhatira abaturage kuba ingambanyi igomba gutahurwa kare ikajya ifata ubusa.


Niyo mpamvu rero mu bihe bikomeye tugomba :


(1) Kumenya kurinda Abalideri bacu kandi tukabaha ubufasha bwose bakeneye

(2) Kubatabara baramutse batewe

(3) Kubahisha igihe bahigwa

(4) Kubumvira no kubakurikira

(5) Kubaha amakuru yose mashya tumenye

(6) Kutabagambanira (Bimaze iki kugambana kandi amaherezo nawe Agatsiko kagukubita agafuni?)

(7) Kubapfira biramutse bibaye ngombwa kuko iyo Umulideri apfuye bisaba igihe kinini ngo undi avuke .


IBANGA RYA 67


Abanyapolitiki bazagira uruhe ruhare ?


Icyo dutegereje ku Banyapolitiki batavuga rumwe na Paul Kagame n’Agatsiko ke k’Indobanure z’abasilikari baturutse Uganda ni iki:


(1) Turashima abagize ubutwari bwo gushinga amashyaka ya politiki anyuranye akorera mu mahanga. Iyo mufashe ijambo ku maradiyo mpuzamahanga mukavuga ibibazo by’akarengane biri muri iki gihugu, abaturage twese turiruhutsa tukumva ko hakiriho abacu badutekereza kandi batuvugira. Biturinda kwiheba.

(2) Icyo tunenga ni uko ayo mashyaka akabije kuba menshi ku buryo bibuza abatavuga rumwe n’Agatsiko kwisuganya no kugira ingufu zihagije byo guhangana n’umwanzi (Alternative crédible). Umunyagitugu Paul Kagame yigeze kubannyega mu mbwirwaruhame avuga ati “aho nabera sindabona ubushyo bw’imbwa, nabonye ubushyo bw’inka gusa”! Ngo izo mburamukoro zirirwa zivuza induru umunsi zashoboye kwishyira hamwe yenda hari icyo zizageraho! Ngo abwirwa benshi akumva beneyo.

(3) Icyo abaturage bifuza ku banyapolitiki ni iki: Igihe cyo gukorera politiki I Kantarange no kuri interneti gusa kirarangiye. Iri ni ibanga rya politiki ryo mu rwego rwo hejuru! Umunyapolitiki wabyiyemeje natahe mu gihugu, aze atujye imbere duhangane na Paul Kagame n’aka Gatsiko ke k’abajura. Nimuve mu buhungiro mutwegere, mutuyobore dufatanye maze urebe ngo Agatsiko turagashwiragiza.

(4) Intwari twarazibonye, zatweretse ibishoboka :

Intwari ni Victoire Ingabire wataye urugo rwe mu Buholandi akatwegera, akavugira imbere y’aba bicanyi ko Abanyarwanda bose bafite uburenganzira bureshya muri ubu buzima n’imbere y’urupfu, ko abacu bose bishwe bagomba kwibukwa kimwe.

Ni Deogratias Mushayidi wanze kuripfana akamanuka ava mu Bubiligi aje kubwira Agatsiko ko politiki yo KWIKUBIRA ibyiza byose by’igihugu nk’uko byari bimeze mbere y’1959 , nta handi iganisha Urwanda uretse mu mwiryane usumbya ubukana uwo muri 1959.

Intwari ni Bernard Ntaganda washinze Imberakuri ari mu Rwanda, atitaye ku bikangisho by’Agatsiko, akakabwirira ku mugaragaro icyifuzo kiri mu mutima wa rubanda rugufi. Yabivuze muri aya magambo,“Tura tugabane niwanga bimeneke” ashaka kwerekana ko politiki y’Agatsiko yo kwiharira ntahandi izageza igihugu uretse kugishora mu Ntambara ya kirimbuzi.

Intwari ni Charles Ntakirutinka na Pasteur Bizimungu babonye kare ko Abanyarwanda bamaze gutagangara, ko bakeneye gusubirana Ubuyanja….

Nyamara izo ntwari zacu tuzi icyo Agatsiko kazikoreye! Barakubiswe, bambitswe ubusa, barafunzwe ariko baracyahumeka. Kububahiriza nyabyo si ukwirirwa tubaririra ahubwo ni ugukomeza urugamba batangiye rwo guharanira ukwibohoza ku ngoyi y’aka Gatsiko k’abanzi b’igihugu.

Koko rero hagati aho ibintu byarahindutse cyane, abaturage natwe twaciye akenge. Ubu ngubu kubera guhangayika no guhozwa ku nkeke ya buri munsi turiteguye kurusha uko byari bimeze ejo hashize. Twiteguye guhangana n’Agatsiko kugeza kiyemeje gucisha make tukabana muri iki gihugu cyangwa se kakayabangira ingata kagasubira iyo kateye gaturuka.

Ikizatwereka UMUNYAPOLITIKI W’UKURI ni uzatinyuka kuza mu Rwanda mbere y’italiki ya 1 Ukwakira 2012, tugafatanya urugamba. Iyi taliki ya mbere Ukwakira itwibutsa ibintu 2 by’ingenzi : Icya mbere ni uko iyi taliki ariwo munsi watangiyjweho intambara yagombaga kuyogoza Urwanda, Abenegihugu bose bagahindurwa nk’abajyanywe bunyago. Benshi barapfuye, abandi barasuhuka bajya mu mahanga, abasigaye mu gihugu dutabwa ku ngoyi, tukajya turindishwa imbunda umunsi ku wundi, kugeza na n’ubu. Icya kabiri iyi taliki itwibutsa ni yo Loni yahisemo gutangazaho Raporo yitwa Mapping Report yerekana ko amahanga yose yamaze gusobanukirwa ko Agatsiko kayobora Urwanda kagizwe n’ Abicanyi bo mu rwego rw’ABAJENOSIDERI: raporo ibivuga yeruye ko ubwicanyi Kagame n’ingabo ze bakoreye Abahutu n’Abanyekongo urukiko rugomba kubyita jenoside. Urwo rukiko turarutegereje kandi amaherezo ruzabaho.

Icyo twifuza ni uko iyi taliki ya 1 Ukwakira yahabwa agaciro na none ikaba n’iyo gutangiza urugamba rw’Isozabunyago ruzarandurana n’imizi politiki yo kwikubira yoretse Urwanda, hagatangira politiki nshya yo gusangira no gushyira imbere ya byose inyungu rusange(Intéret général), Abenegihugu bose bibonamo. Nicyo cyonyine kizarangiza umwiryane mu bana b’Urwanda.

Abiyita abanyapolitiki batazatinyuka kuza mu gihugu ngo dufatanye urwo rugamba, kwa heli!Ntaho muzaba mugihuriye n’abaturage, muzarekere aho gukomeza kutumena amatwi ngo muratuvugira. Ikibuga politiki y’ukuri ikinirwaho si mu mwobo, ni mu Rwanda. Gukinira hanze y’ikibuga byaba bimaze iki ? Wavuga ute ko uri mu irushanwa mu gihe wirutse ugahunga “l’adversaire” mugomba guhiganwa ? Watsinda ibitego ute utari imbere y’izamu? Kuki mukomeza guharira ikibuga umunyagitugu Paul Kagame n’Agatsiko ke bonyine ? Ni uko rero, Umunyapolitiki uzigaragaza mbere y’abandi, akaza atugana, twiteguye kumuyoboka byimazeyo.

IBANGA RYA 68


Dore ingingo 10 zikomeye zerekana ko Agatsiko kagiye gutsindwa ruhenu:

(1) Agatsiko karwanye intambara yo gufata igihugu ariko ntikazi icyo bivuga kurwana intambara irengera igihugu .

(2) Katsinze intambara isenya igihugu ariko iyo kurinda ibikorwa remezo ntikarayibona.

(3) Abagize Agatsiko barwanye bashonje kandi ntacyo baramira ariko ubu barangije kurengwa kuko bafite imiryango n’imitungo irenze urugero, bakaba rero batakiranganwa bwa butwari bwo kwishora imbere y’urupfu kuko batinya ko abagore babo bapfakara , abana babo bakaba imfubyi n’imitungo yabo ikazaribwa n’abandi.

(4) Mu bagize Agatsiko harimo n’abanyamahanga b’Abagande butwi baje mu Rwanda bakurikiranye iminyago gusa; icyo bashyize imbere si urukundo rw’Abenegihugu. Kuko bameze nk’Abakoloni bishakira amaronko gusa, ntibiteguye gupfira igihugu kitari icyabo; intambara y’isozabunyago nitangira bazasimbuka bisubirire mu gihugu cyabo cya Uganda.

(5) Agatsiko karashaje byo gukukuza ariko kabuze uwagahuhura: Birazwi ko nta shyaka rirenza imyaka 15 ku butegetsi ngo ribure gutangira kwicamo ibice ari nacyo kimenyetso simusiga cyerekana ko ubutegetsi bucyuye igihe.

(6) Agatsiko kagizwe n’abanyabwoba bo mu rwego rwo hejuru, ni uko bazi kwihagararaho gusa: uwabakanga yabyitondeye bakwira imishwaro cyangwa bagakora penaliti ibashyira hanze y’ikibuga bisadubirwaho.

(7) Nta bundi butegetsi bwigeze kwangwa n’abaturage b’amoko yose y’Abanyarwanda ndetse n’abanyamahanga nk’ubw’aka Gatsiko: impamvu ni uko Agatsiko kikundira umutungo kurusha abazima n’abapfuye, kakanga urunuka Abenegihugu. Icyaha cyo kwicira abantu ubusa bahinduye nk’umukino ni cyo kigomba kubakoraho : ngo « agahanga k’umugabo gahumura katababuye »! Mu by’ukuri Urwanda rwagushije ishyano igihe mu w’1994 ruguye mu biganza by’Agatsiko k’ABATEKAMUTWE , ABAJURA n’ABICANYI RUHARWA. Ikibazo gikomeye : FPR-Inkotanyi yabuze abantu bashyira mu gaciro yaha amahirwe yo kuyobora Abanyarwanda uretse kariya gatsiko k’Abateroriste koko? Aba bagome bakomeza kuyobora igihugu bate bafite International Arrest Warrant 49 zose zibashakisha ngo bashyikirizwe ubutabera mpuzamahanga? Nta handi byabaye ku isi! Abanyarwanda twakomeza dute kurebera izi nkozi z’ibibi zidahwema kutubuza amahwemo no kwikubira umutungo w’igihugu tuba twagokeye ari nako zitwica urubozo?

(8) Hari amakosa abiri akomeye Agatsiko kakoze ashobora kuzagahitana: Irya mbere ni uko karangije gutegura abana benshi ba rubanda rugufi kabaha inyigisho za gisilikare. Irya kabiri ni uko karunze intwaro zitagira ingano mu giturage. Buriya se ko abaturage bazi aho izo ntwaro ziri (kwa Local defense…..), baramutse basimbutse bakazifata zigahabwa ruriya rubyiruko rwize kuzikoresha, sizo zakoreshwa mu guhashya umwanzi ? Iri ryo ni ibanga ridasanzwe rya politiki .

(9) Ingufu z’Agatsiko nta zindi zera zirabura: ni uko kugeza ubu nta muntu uzi ubwenge uratinyuka KUKARWANYA bya nyabyo. Iri ni ibanga rya politiki rikomeye cyane.

(10) Uwo ari we wese wakwiyemeza kurwanya aka Gatsiko ruvumwa yabona inkunga y’abaturage hafi ya bose. Amen.

IBANGA RYA 69

Imana iri ku ruhe ruhande ?

Imana ihora ifata uruhande rw’abakene n’abanyantege nke barengana. Ntijya ishyingikira na rimwe abanyagitugu barenganya rubanda rugufi. Birumvikana rero ko idashobora gushyigikira kariya Gatsiko k’abicanyi. Imana yiteguye rwose gushyigikira abaturarwanda bashaka kwitangira kubaka igihugu kitarangwamo umwiryane ushingiye ku moko, ubukire, n’ibindi. Dukomeze tuyisenge kandi twizere ko itazadutererana. Ariko se Imana yo icyo itwifuzaho ni iki?


Ibi ni ibihe bikomereye igihugu cyacu. Turasanga Abanyamadini bose akorera mu Rwanda bakwiye gushyiraho gahunda idasanzwe y’amasengesho asabira iki igihugu AMAHORO. Ni ngombwa ko Abanyarwanda bose bakwitegura neza kwakira urumuri n’ubutwari bwo gushoza urugamba rwo kurwanya ikibi rugamije icyiza gusa, nta mutima wo kwihorera, nta kwitiranya umwanzi w’Abanyarwanda n’ubwoko runaka.


Nta wamenya, ku bw’uko Imana ishobora byose, wabona ihaye umunyagitugu Paul Kagame n’Agatsiko ke umutima wo kwisubiraho bakemera inzira y’Impinduramatwara idasesa andi maraso. Twese twakwiruhutsa, kuko Urwanda rwaba rwongeye:


Guhumeka ituze

Guhumeka amahoro

Guhumeka ubumwe

Rukizihirwa n’amajyambere.

BIRACYAZA…

Zelote Mahoro, Kigali-Rwanda.

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article
E
<br /> <br /> Commentaire ku mabanga yo kubohoza igihugu cyacu.<br /> <br /> <br /> Ntihabeho abibone bumva ko ubwoko bwabo ngo busumba ubw'abandi nk'aho Imana yabibaraze. Ntibyumvikana ukuntu umugoroba umwe, ijoro rimwe umuntu yumva yahindura amazina y'imisozi, y'imigezi,<br /> y'inzuzi nk'aho ari Imana Rurema. Gusa ingufu zose zizashyirwa mu kwangisha umuco ushingiye ku mazina y'ahantu ntacyo zizatanga, kuko nyine amateka arazwi yariyanditse nta n'umwe wayahanagura.<br /> Reka ntange urugero rumwe gusa: Ubwigenge bw'Igihugu bwabaye ku ya  1 Nyakanga 1962,- iza gatanu Nyakanga, iza kane Nyakanga, iza 01 Ukuboza ntacyo zishobora guhindura ku ya mbere Nyakanga,<br /> amatariki yose y'udutsiko yagiye asimburana azasaza ariko iya mbere Nyakanga izagumaho. Universite Nkuru y'u Rwanda ntizigera yitwa Universite ya Huye cyangwa Tumba yarangije kwinjira mu mateka<br /> y'isi yose, no mu bice bya murandasi nka Google uzayisangaho. Ni ukuvuga ko Butare udashobora kuyisimbura mu mateka y'u Rwanda. Gisenyi ni wo mujyi uhana imbibi na Goma, Cyangugu ihana imbibi na<br /> Bukavu, Kibuye iziba hagati nta kundi wabyita ngo bikunde. Ni ukuvuga ko ubushake bwose bwo guhindura amateka butazashoboka, kabone n'ibyo bashatse kuzana by'intwari zitumvikanyweho, byose<br /> bizaseswa habeho uburyo kumva kimwe intwari icyo ari cyo, nta marangamutima ashingiweho. Nimureke agatsiko gate igihe nko kwigisha amateka atambitse ariko ni iby'igihe gito cyane.<br /> <br /> <br /> Ngarutse ku ngingo twahereyeho yo gushima ubu buryo bwo gukangura Abanyarwanda, ni byiza ko bugera ku bantu benshi bashoboka bityo izi nyandiko dusanga kuri le " prophete" tuyigeze ku banyarwanda<br /> benshi bashoboka dukoresheje intwaro y'ikoranabuhanga, ryaba irya internet , ryaba irya mobile maze ngo urebe ngo icyo bise amajyambere kirafasha abanyarwanda kumva kimwe impinduramatwara,<br /> bikanayihutisha ku buryo budasubira inyuma. Haragowe wowe uzibeshya ngo uratangira ushaka kumenya, uvuga ngo urabuza umunyarwanda gusoma ibyanditswe kuri internet kubera ko bibangamiye iyungu<br /> zawe. Nubihanagura ku muyoboro uyu n'uyu, bizaboneka ku wundi kandi bizashakashakwa kurusha iyo ureka bikagera ku bo bigenewe nta kwitambika ngo uragomera amakuru. Inama nziza rero: reka<br /> abanyarwanda basome byose, bashungure bahitemo ikibafitiye akamaro, bave mu buhumyi bukabije bwo kugenerwa ibyo bazemererwa cyangwa bagenerwa gusoma. Ibyo bazasoma bakemera ni byo bazashyira mu<br /> bikorwa. Ni ibyo nta bindi.<br /> <br /> <br /> Karabaye rero: Abanyarwanda b'ingeri zose bagiye gusesengurirwa imigambi inyuranye n'iyo bagaburiwe n'agatsiko, kuko igihe ni iki, abaleaders bagiye gutangira kugaragara, agatsiko gatangiye<br /> gushya ubwoba, abashishoza muri ko bagiye kugenda gahoro gahoro begera abiyemeje kugahirika, bidatinze kazisange karahawe akato haba imbere mu Gihugu, cyangwa ndani muri ko ubwako. Bizagorana<br /> kumenya uzaba akikiziritseho, kuko hagiye kuba urwikekwe rukomeye mu bakagize kandi byaratangiye. Ingero ni nyinshi: ba Roza Kabuye, Mazimpaka Patrick, Jacques Bihozagara, Sam Nkusi, <br /> Rujugiro, n'abandi benshi agatsiko katesheje umurongo nka bya bindi bya  Parimehutu. Aba bose n'abandi bari bakomeye mu ngabo ubu babarizwa mu banzi b'agatsiko bategereje ifirimbi imwe gusa<br /> kugira ngo berekane aho bahagaze bitadukanye n'aka gatsiko, kandi bafashe koko abashaka impinduramatwara, kuko mu by'ukuri bari ku munigo w'agatsiko kagizwe n'abantu bake cyane babeshya ngo<br /> bagize Umuryango. Wa Muryango uheruka mu ishyamba; umaze kugera I Kigali wahindutse mafia, aho abashoboye gutera ubwoba abandi babakoresha ibyo bashatse, babafatiyeho imbunda mu iterabwoba<br /> rirengeje urugero.<br /> <br /> <br /> Ikindi gishimishije ni uko Abanyarwanda bakorewe jenoside bahumutse bakaba baramenya inyigisho z'agatsiko zishaka ko bakomeza kwikeka bagenzi babo, muri ya gahunda y'agatsiko igamije<br /> gukomeza  gucamo ibice abanyarwanda kugira ngo babaganbanyemo intege, batizigera bashobora kubarwanya, Ingero z'ubu bukanguke ni nyinshi si ngombwa kwirirwa umuntu azisobanura. Ufite amaso<br /> arabona.<br /> <br /> <br /> Sinarangiza iyi commentaire ntagize icyo mvuga ku mfashanyo yo mu rwego rw'amahanga. N'ubwo bigikomeye kumenya inkunga y'amahanga yose, ariko ibimenyetso biraboneka hirya hino, aho amahanga nubwo<br /> areba inyungu mbere yo kubona ibibaje abaturage, ariko ku byerekeye ubugome bw'agatsiko bwo atangiye kububona, kuko buri mu rwego amahanga atinya, ni ukuvuga urwego rw'iterabwoba. Ibi bisobanura<br /> ibimaze iminsi bigaragara aho agatsiko kashatse kugira ibikorwa bikaranga, ni ukuvuga aho gashatse gushinga imirwi izagafasha gushoza intambara n'iterabwoba. Nimurebe urubuga bahaye abakamagana I<br /> Chicago, I Buruseli, mu Bwongereza aho igipolisi cyafashije  gutahura imigambi mibisha, muri Afurika y'Epfo ndetse n'ejobundi mu Bufaransa aho ntashidikanya ko Igipolisi kizareka<br /> abigaragambya bakandika kandi bakerekana ibyapa bisobanura imiterere y'ubugome bw'agatsiko.<br /> <br /> <br /> Ibi byose nibigeza igihe gikwiye, ni ukuvuga abantu bamaze kubyumva kimwe, ab'imbere mu Gihugu kimwe n'abo hanze, nta shiti, nta gisibya, abaleaders, ingamba , ibikoresho, uburyo bwo kubishyira<br /> byose mu bikorwa bizaboneka mu gihe gito kandi byose bizabera mu Rwanda. Agatsiko kazatangazwa n'ukuntu ibintu byihuse, abagishidikanya bazatungurwa cyane. Bizamera nka bya bihe tubwirwa<br /> by'imperuka, aho umubyeyi azifuza kuba ingumba, aho umuntu azifuza ko umusozi wasama ngo umumire bikanga, ariko rero hagowe agatsiko kuko kazabura iyo kajya, kazabura uko gatwara ibyo kasahuye,<br /> ntikazabona n'igihe cyo kubisenya kuko kazatakaza imbaraga nyinshi mu gutangara no gushaka gusiga kisasiye benshi bitagishobotse. Ndifuriza buri wese gushishoza no kwitaza agatsiko ngo<br /> katazamuhitana ku munota wa nyuma. Abagizwe imbohe na bo tubifurije gushishoza no kwigobotora vuba.<br /> Reka ntangire mvuga ko ubu buryo bwabonetse bwo gutangaza ingingo 77 zo kujanjagura ingufu z'agatsiko bukwiye gushimwa bitavugwa, kuko ni bumwe mu buryo bwinshi mu gukora<br /> sensibilisation ku Banyarwanda ndetse n'Abanyamahanga bakunda Abanyarwanda kandi bababazwa n'akarengane. Abanyamahanga benshi ntibazi akarengane Abanyarwanda bariho, kuko hari harabonetse abamotsi<br /> b'Aka gatsiko barata gusa ibyiza, ubuhanga, ubwibone, ubudahangarwa, ubushobozi, ikoranabuhanga, igikundiro, ububabare, ubugirirwa-mpuhwe... byose bigomba kubonwa ku banyarwanda bakoze u Rwanda<br /> rushya nyuma ya 1994, dore ko u Rwanda tuzi agatsiko gashaka ko rwazimira hakagumaho urwo baremye n'ibirango bishya, imbibi nshya n'amazina mashya utazi aho yavuye. Ni ryari Umunyarwanda azareka<br /> kuvuga ko agiye I Gitarama, I Butare, I Cyangugu , ku Gikongoro... ngo akoreshe amazina yahimbwe n'agatsiko mu nyungu zo kwibagiza amateka. Ntibizashoboka kuko amateka aba mu mitima y'Abanyarwanda.<br /> N'iyo washaka kuyasiba bizaba ibyo igihe gito gusa, kuko uzabikoresha imbunda n'igitsure ariko ntibizaba bivuye ku mutima.Igikwiye guhinduka ni icyo ari cyo cyose cyazanira Umunyarwanda imidugararo<br /> n'intambara, harimo cyane cyane imikoreshereze y'amoko aranga Abanyarwanda kuko tubishaka tutabishaka amoko ariho, icyo dusabwa ni ukubahana nk'abasangiye Igihugu kimwe.<br /> <br /> Imana irinde u Rwanda.<br /> <br /> <br /> Emmanuel.<br /> <br /> <br /> <br />
Répondre
M
<br /> <br /> njya nibaza niba uyu mugabo aba avuga urwanda, bikanyobera. ubwose umunyarwanda yakwigaragambya ashaka iki? waba ufite ubwishingizi mu buvuzi, w'ubakirwa inzu, uhabwa amata nibindi byinshi FPR<br /> yatugejejeho , warangiza ngo urajya mu muhanda? ibyo nkubwire ko urota kumanywa y'ihangu.<br /> <br /> <br /> ahubwo abanyarwanda twese twahagurukiye hamwe kugirango tubarwanye twivuye inyuma. amahirwe yanyu n'uko ibyo muvuga mubikora mwihishe, igihe kizagera u munsi wa 40 ugere.<br /> <br /> <br /> mugire amahoro!<br /> <br /> <br /> <br />
Répondre